KANDIDATI ZA GRADO/NAČELNIKE – 300 STRANAČKIH PRIJAVA MANJE

By | 17. svibnja 2017.

(Predizborna matematika 22)

 

U današnjem tekstu objavljujemo zadnju veliku statističku usporedbu lokalnih izbora 2013. i 2017., a to je broj nezavisnih grado/načelnika ukupno u Hrvatskoj, kao i po županijama. Napomenuli smo, u jednoj od prethodnih objava, da postoje četiri vrste izbora; izbori za županijske skupštine, župane, gradska/općinska vijeća i za gradonačelnike/načelnike. Prethodne tri statističke usporedbe smo donijeli, sada je ostala samo ova posljednja. Vidjet ćemo koliko je na prošlim izborima bilo ukupno prijavljeno kandidata za gradonačelnike i načelnike, koliko je od toga bilo nezavisnih koji se prijavljuju kao “kandidati grupe birača” (KGB), a koliko još kandidata koji nisu ni klasični stranački, ali su kandidirani u ime određenih registriranih političkih opcija.

Radi jasnijeg uvida u odnose stranačkih i nezavisnih kandidata sve ćemo kandidate koje nije moguće jasno svrstati u jednu ili drugu kategoriju posebno navoditi u statističkoj obradi podataka (na temelju istih kriterija, ali pridržavajući se istih “ulaznih” podataka, ažurirat ćemo i odnose objavljene u prethodnom tekstu vezane uz liste za gradska/općinska vijeća, kao sada za gradonačelničke i načelničke kandidature, kako bi se lakše komparirale te dvije baze).

U srednju kategoriju svrstat ćemo i kandidate Mosta nezavisnih lista, raznih registriranih nezavisnih lista kojima je na neki način dominantan utemeljitelj koji nosi i organizira svoju listu (poput Petrine koji je registrirao Nezavisnu listu Stipe Petrine, ali i sada Mirka Duspare koji je također registrirao svoju listu pod vlastitim imenom). Također, u toj će kategoriji biti i kandidati i liste koje su očito registrirane samo zbog tehničko-operativnog karaktera, ali nemaju namjeru nadilaziti lokalne okvire (pa su najčešće imena tih registriranih lista vezana uz njihove gradove/općine ili neku drugu lokalnu posebnost, poput “Glasa Zaprešića – nezavisne liste” ili “Nezavisne liste Višnjan”, kao i “Paške stranke”).

U tu ćemo među-kategoriju, na kraju, svrstavati i nestranačke pojedince koje kao kandidate podržavaju stranke, ali se oni i dalje prijavljuju za izbore kao “kandidati grupe birača” , kao što je to učinio i Ivan Vrkić u Osijeku). U daljnjoj obradi podataka za svaku županiju do samih izbora jasno ćemo navesti koje smo sve kandidate prepoznali kao takve polu-stranačke ili polu-nezavisne.

Najprije pogledajmo usporedne nacionalne pokazatelje za lokalne izbore 2013. i prijavljene kandidature za 2017.

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 1.965
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”, KGB): 1.575 – 25 – 365
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 80,15% – 1,27% – 18,58%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – samo s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 278 – 14 – 263
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 50,09% – 2,52% – 47,39%

 

 

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 1.707
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”, KGB): 1.275 – 62 – 370
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 74,69% – 3,63% – 21,68%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 242 – 33 – 280
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 43,60% – 5,95% – 50,45%

 

 

Iako je znatno porastao broj “rubnih” oblika, pa ćemo mu u budućnosti trebati pronaći nekakvu posebnu definiciju i naziv, vidimo da je malo porastao i apsolutni broj klasičnih nezavisnih kandidata. No to je u relaciji prema stranačkim kandidatima daleko vidljivije iz činjenice da je njihov broj u odnosu na prošle izbore pao za točno 300 kandidata. Tako je taj odnos klasičnih stranačkih i klasičnih nezavisnih kandidata “bliži” za 305 pozicija u korist nezavisnih kandidata (bez udjela kandidata iz među-kategorije, a i tu imamo na desetke kandidata koji potpuno zadovoljavaju nezavisni status).

Ako se pitamo otkud toliki pad i stranačkih lista, pa sada i stranačkih kandidata, dio odgovora nalazi se u zamoru kandidata malih stranaka u manjim općinama. Tu su često HDZ i SDP ostali sami s prijavljenim kandidatima, pa će se tu, za razliku od većeg dijela gradova, izbori rješavati već u prvom krugu.

Kad pratimo statističke podatke odnosa stranačkih i nezavisnih kandidata po prisutnosti u gradovima/općinama trebamo uvijek imati na umu da su stranački kandidati, naravno, prisutni gotovo u svim mjestima gdje se nalaze nezavisni (uz tek poneki grad ili općinu gdje su prisutni samo nezavisni kandidati, što je vrlo rijetki izuzetak).

Vidimo i da je porastao broj gradova/općina u kojima su se prijavili nezavisni kandidati, ne računajući tu i one polustranačke. To nam je još važniji podatak, jer to znači da su se kandidati bolje rasporedili i pokrili više gradova/općina, a među polu-stranačkim kandidatima imamo već spomenutih više desetaka koji dodatno pokrivaju taj nezavisni kapilarni teren.

Naravno, da je porastao i “međuprostor”, jer se u njega ulazi s obje strane. Stranke same postavljaju neke “nezavisne kandidate” kako bi vratili dio birača koji više ne želi birati njihove stranačke osobe (to je primjer i Ivana Vrkića, pa i Sandre Švaljek jednim dijelom, i niza drugih kandidata koji koriste stranačke mašinerije za svoju startnu poziciju). S druge strane i prave nezavisne liste zbog ranije navedenih tehničkih razloga lakših prijava izbornih listi i kasnijih operativnih potreba registriraju se na jedini mogući način kao “stranke”. Ali sami procijenite je li spomenuta “Nezavisna lista Višnjan”, koju smo radi tehničke registracije smjestili u međuprostor, zapravo stranka ili općinska nezavisna lista nazvana po svojem mjestu.

Bez velikih komentara i danas ćemo vam kao ključnu informaciju prenijeti statističke odnose kandidata za gradonačelnike i načelnike s prošlih i novih izbora u svim županijama.

 

Zagrebačka županija – broj gradova/općina: 34

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 120
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 98 – 1 – 21
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 81,67% – 0,00% – 18,33%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 18 – 0 – 16
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 52,94% – 0,00% – 47,06%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 126
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 100 – 9 – 17
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 79,37% – 7,14% – 13,49%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 15 – 5 – 14
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 44,12% – 14,70% – 41,18%

Ovo je primjer jedne od rijetkih županija u kojima je ukupni broj kandidatura u blagom rastu, ali i bez značajnije promjene odnosa između stranačkih i nezavisnih kandidata (uz porast kandidata iz među-kategorije, prije svega zbog kandidata Mosta).

 

Krapinsko-zagorska županija – broj gradova/općina: 32

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 100
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 90 – 0 – 10
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 90,00% – 0,00% – 10,00%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 24 – 0 – 8
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 75,00% – 0,00% – 25,00%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 102
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 86 – 0 – 16
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 84,31% – 0,00% – 15,69%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 21 – 0 – 11
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 65,64% – 0,00% – 34,36%

Vidljiv je blagi porast i samih (klasičnih) nezavisnih kandidata kao i bolja pokrivenost gradova i općina s manje nezavisnih “preklapanja”.

 

Varaždinska županija – broj gradova/općina: 28

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 86
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 78 – 0 – 8
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 90,70% – 0,00% – 9,30%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 20 – 0 – 8
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 71,43% – 0,00% – 28,57%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 86
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 75 – 1 – 10
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 87,21% – 1,16% – 11,63%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 18 – 1 – 9
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 64,29% – 3,57% – 32,14%

Blagi rast i malo bolja pokrivenost gradova i općina, ali u granicama stagnacije.

 

Međimurska županija – broj gradova/općina: 25

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 75
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 63 – 0 – 12
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 84,00% – 0,00% – 16,00%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 13 – 0 – 12
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 52,00% – 0,00% – 48,00%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 66
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 57 – 0 – 9
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 86,36% – 0,00% – 13,64%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 17 – 0 – 8
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 68,00% – 0,00% – 32,00%

Ovo je jedna od rijetkih županija koja bilježi čak i pad broja nezavisnih kandidata, pa i gradova/općina u kojima se natječu.

 

Koprivničko-križevačka županija – broj gradova/općina: 25

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 88
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 75 – 0 – 13
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 85,23% – 0,00% – 14,7%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 10 – 0 – 15
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 40,00% – 0,00% – 60,00%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 80
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 62 – 0 – 18
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 77,50% – 0,00% – 22,50%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 13 – 0 – 12
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 52,00% – 0,00% – 48,00%

Rast broja kandidata i bolja pokrivenost u ovoj županiji i nije toliko statistički dominantna, koliko je ovdje riječ o snažnim novim listama. Ovdje bi se moglo dogoditi da kvaliteta bude znatno iznad rasta same kvantitete.

 

Virovitičko-podravska županija – broj gradova/općina: 16

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 54
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 49 – 0 – 5
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 90,74% – 0,00% – 9,26%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 11 – 0 – 5
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 68,75% – 0,00% – 31,25%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 51
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 38 – 0 – 13
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 74,51% – 0,00% – 25,49%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 7 – 1 – 8
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 43,75% – 6,25% – 50,00%

Virovitičko-podravska županija spada u najbrže rastuće županije po broju prijavljenih nezavisnih lista i kandidata u odnosu na samu veličinu županije. Vidjet ćemo koliko su te “mlade” liste i kandidati ujedno i probitačni. Ili će nekima to biti “proba” za neke buduće izbore.

 

Osječko-baranjska županija – broj gradova/općina: 42

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 178
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 149 – 3 – 26
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 83,71% – 1,68% – 14,61%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 24 – 1 – 17
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 57,14% – 2,38% – 40,48%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 131
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 87 – 6 – 38
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 66,41% – 4,58% – 29,01%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 14 – 1 – 27
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 33,33% – 2,38% – 64,29%

Ovo se ne zove “rast”, nego “invazija” nezavisnih kandidata (kao i lista). Još uvijek trebamo “istraživačkog vremena” da otkrijemo koliko ih je tu novih u politici, a koliko je riječ o kandidatima iz napuštenih stranaka, nakon stranačkih podjela u HDSSB-u i HSS-u. Također, barem se nominalno ne može reći da je znatniji dio tih kandidata prijavio Most, pa se možda ipak Slavonija “probudila” (jer rasle su i Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija).

 

Vukovarsko-srijemska županija – broj gradova/općina: 31

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 134
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 111 – 0 – 23
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 82,84% – 0,00% – 17,16%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 17 – 0 – 14
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 54,84% – 0,00% – 45,16%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 79
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 62 – 1 – 16
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 78,48% – 1,27% – 20,25%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 16 – 1 – 14
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 51,61% – 3,23% – 45,16%

Iako dijeli gotovo isti prostor s Osječko-baranjskom županijom, ovdje se nije dogodio rast, nego čak i blagi pad kandidata (a zbog još većeg pada stranačkih kandidata, omjer je zapravo bolji za nezavisne).

 

Brodsko-posavska županija – broj gradova/općina: 28

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 116
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 104 – 3 – 9
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 89,65% – 2,59% – 7,76%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 17 – 2 – 9
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 60,72% – 7,14% – 31,14%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 76
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 61 – 7 – 8
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 80,26% – 9,21% – 10,53%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 16 – 5 – 7
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 57,14% – 17,86% – 25,00%

Slično kao i u Vukovarsko-srijemskoj županiji, nije vidljiva snaga klasičnih nezavisnih kandidata, ali ih je sve više pod Dusparinom nezavisnom listom. I sad je pitanje, je li to onda stranka ili umrežena nezavisna lista? Zato je zasad vodimo u “međuprostoru”. Iako djeluje “mirno” u ovoj se županiji ipak može dogoditi nezavisno iznenađenje. Nova Gradiška će možda u drugom krugu birati između stranačkog i nezavisnog kandidata. A taj dio županije dosad je bio gotovo “sterilan” od nezavisnih lista i kandidata.

 

Požeško-slavonska županija – broj gradova/općina: 10

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 36
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 31 – 0 – 5
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 86,11% – 0,00% – 13,89%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 5 – 0 – 5
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 50,00% – 0,00% – 50,00%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 28
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 19 – 0 – 9
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 67,86% – 0,00% – 32,14%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 5 – 0 – 5
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 50,00% – 0,00% – 50,00%

Na dosadašnji broj “starih” nezavisnih lista i kandidata pojavio se još toliki broj novih. I u ovoj maloj županiji, to je odmah statistički bljesak.

 

Bjelovarsko-bilogorska županija – broj gradova/općina: 23

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 83
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 74 – 0 – 9
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 89,16% – 0,00% – 10,84%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 16 – 0 – 7
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 69,57% – 0,00% – 30,43%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 71
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 56 – 6 – 9
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 78,87% – 8,45% – 12,68%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 11 – 3 – 9
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 47,83% – 13,04% – 39,13%

Kao u Brodsko-posavskoj županiji s Mirkom Dusparom, tako u ovoj županiji imamo “problem” adekvatnog “knjiženja” kandidata “Nezavisne liste Damira Bajsa”, pa smo ih stavili u “međuprostor”. Ali daleko više negoli Duspara ili Petrina, Bajs definitivno izborima pristupa stranački-koalicijski, okupljajući ponekad i po pet-šest stranaka. Iako su po imenu “nezavisni”, ovi su kandidati i liste sasvim blizu stranačkih listi.

 

Sisačko-moslavačka županija – broj gradova/općina: 19

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 80
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 67 – 0 – 13
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 83,75% – 0,00% – 16,25%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 11 – 0 – 8
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 57,89% – 0,00% – 42,11%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 71
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 51 – 4 – 16
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 71,83% – 5,63% – 22,54%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 5 – 3 – 11
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 26,32% – 15,79% – 57,89%

Središnja Hrvatska u svakoj županiji pokazuje blagi rast nezavisnih lista, ali ništa to nije dramatično. Ključno će biti vidjeti koliko su te liste napredovale radom i snagom, jer ih većina ima prethodno iskustvo i svoje gradske/općinske vijećnike. Jesu li politički “sazrele” za razinu više?

 

Karlovačka županija – broj gradova/općina: 22

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 64
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 51 – 0 – 13
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 79,69% – 0,00% – 20,31%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 11 – 0 – 11
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 50,00% – 0,00% – 50,00%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 69
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 52 – 1 – 16
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 75,36% – 1,45% – 23,19%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 9 – 0 – 13
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 40,91% – 0,00% – 59,09%

Komentar prethodne županije možemo ovdje prepisati. Karlovačka županija također potvrđuje istu logiku središnjehrvatskih županija. Blagi rast, ponešto novih i malo više “starih” lista. Potencijal za srednje rezultate. Možda u ovoj županiji bude i pokoji drugi krug za nezavisne. Možda i više od drugog kruga za 2-3 kandidata.

 

Istarska županija – broj gradova/općina: 41

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 121
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 81 – 0 – 40
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 66,94% – 0,00% – 33,06%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 15 – 0 – 26
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 36,59% – 0,00% – 73,41%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 115
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 89 – 1 – 25
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 77,39% – 0,87% – 21,74%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 22 – 0 – 19
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 53,66% – 0,00% – 46,34%

Mogli bismo čak zaključiti da se u Istri događa zamor ili limit nezavisnih lista. Čak je pao i broj gradova/općina u kojima su prijavljeni kandidati. Ali, to nije toliko ključno za sam uspjeh. Rekli smo na jednom mjestu da je, za razliku od izbora za vijeća, izbor za grado/načelnike zapravo izbor na “sve” ili “ništa”. Nezavisne liste i kandidati u Istri imaju to iskustvo. Možda je riječ o svojevrsnom “resetiranju”, pa kandidati koji nisu uspijevali odstupaju i dolaze novi? I sad je pitanje koliko je ostalo stvarno nezavisnih, a koliko je “rezervnih lista” nekih drugih stranaka. To je pitanje koje će biti testirano nakon izbora.

 

Primorsko-goranska županija – broj gradova/općina: 36

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 125
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 99 – 1 – 25
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 79,20% – 0,80% – 20,00%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 17 – 1 – 18
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 47,22% – 2,78% – 50,00%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 130
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 102 – 1 – 27
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 78,46% – 0,77% – 20,77%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 15 – 0 – 21
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 41,67% – 0,00% – 58,33%

Primorsko-goranska županija ima niz nezavisnih kandidata koji su u stanju (opet) igrati značajne uloge. Nije se značajno povećao broj, ali ni smanjio potencijal u širinu. Zajedništvo oko županijske nezavisne liste Hrvoja Burića i kandidatkinje za županicu Giuliane Komadina, moglo bi otvoriti i više pobjeda ili barem drugih krugova, negoli je bilo dosad (Delnice, Vrbovsko). I naravno, politički PDV ovoj županiji daje nezavisni drugi krug u Rijeci. Zato je ovo jedna od najjačih županija po mogućem “završnom računu”.

 

Ličko-senjska županija – broj gradova/općina: 12

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 40
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 29 – 0 – 11
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 72,50% – 0,00% – 27,50%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 4 – 0 – 8
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 33,33% – 0,00% – 66,67%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 30
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 24 – 0 – 6
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 80,00% – 0,00% – 20,00%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 6 – 0 – 6
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 50,00% – 0,00% – 50,00%

Djeluje da se ništa nije bitno dogodilo, ali jest. Iako se smanjio broj kandidata, u ovoj se županiji nezavisna Novalja i nezavisni Otočac brane metodom “napada” na treći grad u županiji – Senj. U određenom “dealu” Gospić je “ostavljen” Karlu Starčeviću za drugi pokušaj, sada kao predsjedniku HSP-a. Zajednička županijska nezavisna lista (dijelom “miješana” zbog dogovora sa Starčevićem) može dodatno podići i rezultate svih šest nezavisnih kandidata. A to je u ovom slučaju – više od pola županije, jer su u pitanju više gradovi, negoli općine!

 

Zadarska županija – broj gradova/općina: 34

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 113
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 79 – 2 – 32
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 69,91% – 1,77% – 28,32%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 10 – 0 – 24
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 29,41% – 0,00% – 70,59%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 105
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 67 – 1 – 37
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 63,81% – 0,95% – 35,24%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 9 – 0 – 25
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 26,47% – 0,00% – 73,53%

Zadarska županija statistički odlično stoji kad je riječ o nezavisnim kandidatima i listama. Bit će vjerojatno dosta odličnih rezultata u nizu općina i manjih gradova, koji sada nisu u fokusu javnosti kao velike sredine.

 

Šibensko-kninska županija – broj gradova/općina: 20

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 64
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 44 – 8 – 12
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 68,75% – 12,50% – 18,75%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 7 – 6 – 7
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 35,00% – 30,00% – 35,00%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 55
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 34 – 9 – 12
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 61,82% – 16,36% – 21,82%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 4 – 5 – 11
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 20,00% – 25,00% – 55,00%

U Šibensko-kninskoj županiji imamo kombinaciju nezavisnih pod registriranom Nezavisnom listom Stipe Petrine, nekoliko lista Mosta, ali i solidan broj nezavisnih lista koje imaju svoje vlastite putove.

 

Splitsko-dalmatinska županija – broj gradova/općina: 55

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 208
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 144 – 1 – 63
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 69,23% – 0,48% – 30,29%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 16 – 1 – 38
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 29,09% – 1,82% – 69,09%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 169
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 107 – 6 – 56
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 63,31% – 3,55% – 33,14%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 14 – 1 – 40
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 25,45% – 1,82% – 72,73%

Broj nezavisnih kandidata je gotovo identičan kao i na posljednjim izborima, ali stranačkih je četrdesetak manje, što poziciju nezavisnih kandidata čini znatno važnijom. Ključno je pratiti u kakvom će odnosu biti županijska razina kojom na neki način dominira Most, odnosno Miro Bulj, i niz gradskih i općinskih lista koje nisu sve na isti način s Mostom i oko Mosta. Vidjeli smo dio tog “problema” i u samom Omišu, gdje su dvije nezavisne liste s poveznicom na Most, odnosno Bulja. Veliki dio kandidata, posebno otočkih, nemaju snažnu poveznicu s Mostom, pa ćemo vidjeti koliko će ti rezultati biti različiti (veći-manji) od rezultata onih kandidata koji se otvoreno vežu uz Most.

 

Dubrovačko-neretvanska županija – broj gradova/općina: 22

2013.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 80
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 59 – 6 – 15
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 73,75% – 7,50% – 18,75%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 7 – 3 – 12
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 31,82% – 13,64% – 54,54%

2017.

  • ukupni broj kandidata za grado/načelnike: 67
  • odnos broja tri vrste kandidata (stranačkih – kandidata kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidata grupe birača”): 46 – 9 – 12
  • odnos postotaka tri navedene vrste kandidata: 68,66% – 13,43% – 17,91%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste kandidata (gradovi/općine samo sa stranačkim kandidatima – s prisutnim kandidatima kombiniranih lista – s prisutnim klasičnim nezavisnim kandidatima): 5 – 7 – 10
  • odnos postotaka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih kandidata: 22,73% – 31,82% – 45,45%

Iako će javni fokus biti na Metkoviću i odnosu HDZ-a i Mosta u županiji i ovdje imamo određeni broj nezavisnih lista koje se nisu poistovijetile ni s Mostom ni s tim nacionalnim sukobom. U svakom slučaju, Most sa svojim listama, Pero Vićan sa svojom strankom koja to i nije, nego zapravo njegova registrirana lista i nezavisni izvan ta oba modela – sve tri verzije nezavisnih imamo u ovoj županiji.

 

Sedam “morskih” županija bile su na prvih sedam mjesta po udjelu nezavisnih kandidata na prošlim lokalnim izborima!

Pogledajmo sada kako su po omjeru stranačkih naspram “rubnih” i nezavisnih kandidata bile poredane županije na izborima 2013., a kako to izgleda na temelju prijavljenih kandidatura za 2017., počevši od županije s najvećom prisutnošću nestranačkih kandidata, pa do onih najslabijih.

 

2013.

Istarska: 66,94% – 0,00% – 33,06%

Šibensko-kninska: 68,75% – 12,50% – 18,75%

Splitsko-dalmatinska: 69,23% – 0,48% – 30,29%

Zadarska: 69,91% – 1,77% – 28,32%

Ličko-senjska: 72,50% – 0,00% – 27,50%

Dubrovačko-neretvanska: 73,75% – 7,50% – 18,75%

Primorsko-goranska: 79,20% – 0,80% – 20,00%

Karlovačka: 79,69% – 0,00% – 20,31%

Zagrebačka: 81,67% – 0,00% – 18,33%

Vukovarsko-srijemska: 82,84% – 0,00% – 17,16%

Osječko-baranjska: 83,71% – 1,68% – 14,61%

Sisačko-moslavačka: 83,75% – 0,00% – 16,25%

Međimurska: 84,00% – 0,00% – 16,00%

Koprivničko-križevačka: 85,23% – 0,00% – 14,7%

Požeško-slavonska: 86,11% – 0,00% – 13,89%

Bjelovarsko-bilogorska: 89,16% – 0,00% – 10,84%

Brodsko-posavska: 89,65% – 2,59% – 7,76%

Krapinsko-zagorska: 90,00% – 0,00% – 10,00%

Varaždinska: 90,70% – 0,00% – 9,30%

Virovitičko-podravska: 90,74% – 0,00% – 9,26%

 

 

Nakon slavonskog “odgovora” Dalmaciji i Primorju na začelju su ostale tri najsjevernije županije

2017.

Šibensko-kninska: 61,82% – 16,36% – 21,82%

Splitsko-dalmatinska: 63,31% – 3,55% – 33,14%

Zadarska: 63,81% – 0,95% – 35,24%

Osječko-baranjska: 66,41% – 4,58% – 29,01%

Požeško-slavonska: 67,86% – 0,00% – 32,14%

Dubrovačko-neretvanska: 68,66% – 13,43% – 17,91%

Sisačko-moslavačka: 71,83% – 5,63% – 22,54%

Virovitičko-podravska: 74,51% – 0,00% – 25,49%

Karlovačka: 75,36% – 1,45% – 23,19%

Istarska: 77,39% – 0,87% – 21,74%

Koprivničko-križevačka: 77,50% – 0,00% – 22,50%

Primorsko-goranska: 78,46% – 0,77% – 20,77%

Vukovarsko-srijemska: 78,48% – 1,27% – 20,25%

Bjelovarsko-bilogorska: 78,87% – 8,45% – 12,68%

Zagrebačka: 79,37% – 7,14% – 13,49%

Ličko-senjska: 80,00% – 0,00% – 20,00%

Brodsko-posavska: 80,26% – 9,21% – 10,53%

Krapinsko-zagorska: 84,31% – 0,00% – 15,69%

Međimurska: 86,36% – 0,00% – 13,64%

Varaždinska 87,21% – 1,16% – 11,63%

 

 

Vidimo porast udjela nezavisnih i “rubnih” kandidata u odnosu na 2013., a još više vidimo pad broja i udjela stranačkih lista. Ako uzmemo udio stranačkih kandidata manjih od 80%, onda 2013. godine imamo 8 županija koje su probile taj omjer, dok se 2017. čak u 15 županija taj omjer spustio na štetu stranačkih lista. Naravno, povećao se ujedno i najbolji, a smanjio najslabiji rezultat nezavisnih, to jest podignuta je participacija nezavisnih kandidata za jednu razinu više.

 

Uravnoteženije širenje nezavisnih lista

Broj kandidata pokazuje veću ili manju brojnost nezavisne scene u nekoj županiji, ali potencijal možda može više pokazati uravnotežena rasprostranjenost, a to znači da se tri-četiri nezavisne liste ne “tuku” za isto biračko tijelo u nekoliko gradova i općina neke županije, dok ih u drugima nema. Pogledajmo sada redoslijed po broju gradova/općina u kojima su prisutne nezavisne liste, počevši od one u kojoj je najviše gradova/općina s klasičnim nezavisnim i “miješanim” listama.

 

2013.

Splitsko-dalmatinska: 29,09% – 1,82% – 69,09%

Zadarska: 29,41% – 0,00% – 70,59%

Dubrovačko-neretvanska: 31,82% – 13,64% – 54,54%

Ličko-senjska: 33,33% – 0,00% – 66,67%

Šibensko-kninska: 35,00% – 30,00% – 35,00%

Istarska: 36,59% – 0,00% – 73,41%

Koprivničko-križevačka: 40,00% – 0,00% – 60,00%

Primorsko-goranska: 47,22% – 2,78% – 50,00%

Karlovačka: 50,00% – 0,00% – 50,00%

Požeško-slavonska: 50,00% – 0,00% – 50,00%

Međimurska: 52,00% – 0,00% – 48,00%

Zagrebačka: 52,94% – 0,00% – 47,06%

Vukovarsko-srijemska: 54,84% – 0,00% – 45,16%

Osječko-baranjska: 57,14% – 2,38% – 40,48%

Sisačko-moslavačka: 57,89% – 0,00% – 42,11%

Brodsko-posavska: 60,72% – 7,14% – 31,14%

Virovitičko-podravska: 68,75% – 0,00% – 31,25%

Bjelovarsko-bilogorska: 69,57% – 0,00% – 30,43%

Varaždinska: 71,43% – 0,00% – 28,57%

Krapinsko-zagorska: 75,00% – 0,00% – 25,00%

 

 

2017.

Šibensko-kninska: 20,00% – 25,00% – 55,00%

Dubrovačko-neretvanska: 22,73% – 31,82% – 45,45%

Sisačko-moslavačka: 26,32% – 15,79% – 57,89%

Zadarska: 26,47% – 0,00% – 73,53%

Splitsko-dalmatinska: 29,09% – 1,82% – 69,09%

Osječko-baranjska: 33,33% – 2,38% – 64,29%

Karlovačka: 40,91% – 0,00% – 59,09%

Primorsko-goranska: 41,67% – 0,00% – 58,33%

Virovitičko-podravska: 43,75% – 6,25% – 50,00%

Zagrebačka: 44,12% – 14,70% – 41,18%

Bjelovarsko-bilogorska: 47,83% – 13,04% – 39,13%

Ličko-senjska: 50,00% – 0,00% – 50,00%

Požeško-slavonska: 50,00% – 0,00% – 50,00%

Vukovarsko-srijemska: 51,61% – 3,23% – 45,16%

Koprivničko-križevačka: 52,00% – 0,00% – 48,00%

Istarska: 53,66% – 0,00% – 46,34%

Brodsko-posavska: 57,14% – 17,86% – 25,00%

Varaždinska: 64,29% – 3,57% – 32,14%

Krapinsko-zagorska: 65,64% – 0,00% – 34,36%

Međimurska: 68,00% – 0,00% – 32,00%

 

 

Naravno, najbolji pokazatelj snage nezavisne scene u nekoj županiji su rezultati. Ovdje ćemo te rezultate iskazati prema pobjedama u izborima za gradonačelnike i načelnike, pri čemu je sam broj kandidata nedovoljno precizan pokazatelj, jer pobjeda u gradu od 20.000 birača vjerojatno ima veću “težinu” od pobjede u dvije-tri općine od 500, 1.000 ili 2.000 birača. Zato nećemo sastavljati neku mjerodavnu tablicu, nego ćemo u sljedećim tekstovima prolaziti kroz županije, komentirati određene podatke kako bi nam oni nakon izbora poslužili kao polazište za usporedbu prošlih i ovogodišnjih izbora.

Podijelite:Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someone