KOMPARATIVNA ANALIZA LOKALNIH IZBORA 2013. I 2017.: HNS U NACIONALNO-REGIONALNOJ ZAMCI

By | 3. srpnja 2017.

(Poslijeizborna matematika 4)

 

U prvom dijelu komparativne analize HNS-ovih rezultata na lokalnim izborima 2013. i 2017. godine usporedili smo pobjede (samostalne i koalicijske) za izvršnu vlast u gradovima i općinama (gradonačelnike i načelnike). Vidjeli smo znatan pad i broja osvojenih mandata i ukupne veličine gradova/općina u kojima je HNS pobijedio 2017. u odnosu na 2013.

Izvršna vlast na lokalnih izborima su i župani, kojih se u prvom dijelu nismo dotakli. Pogledajmo kako tu stvari stoje i 2013. i 2017. Odmah napomenimo da HNS (uostalom kao i SDP) nigdje nije pobijedio na županijskoj razini (ni za župana ni za županijsku skupštinu) samostalno (kao što je to u nekim županijama postigao HDZ), nego su to uvijek bile određene koalicijske kombinacije. Naravno, u slučaju župana gledamo koje je stranke član sam kandidat, pa pobjedu prvenstveno bilježimo toj stranci. Gledamo i u koliko je pobjeda sudjelovala određena stranke kao sekundarni partner.

HNS je na izborima 2013. dobio dva župana: Predraga Štromara (Varaždinska županija) i Matiju Posavca (Međimurska županija). Na izborima 2017. HNS-ov župan samo je Matija Posavec, dok je Štromar u drugom krugu izgubio od svojeg bivšeg predsjednika Radimira Čačića. To prepolovljeno stanje ima svoju težinu i u podatku o veličini županije. Poziciju župana HNS je zadržao u manjoj Međimurskoj županiji (broj birača 2017. je 96.041), dok je izgubio u većoj Varaždinskoj (broj birača 2017. je 146.776).

Iako će pravi koalicijski pokazatelji biti izraženi u prisutnosti i poziciji HNS-a na izborima za županijska vijeća, spomenut ćemo i one župane koji su to postali uz sekundarnu HNS-ovu participaciju i 2013. i 2017. godine.

Na izborima 2013. HNS je bio partner drugim strankama u sljedećim pobjedama za župane: Krapinsko-zagorska županija (Željko Kolar, SDP), Sisačko-moslavačka županija (Marina Lovrić-Merzel, SDP), Primorsko-goranska-županija (Zlatko Komadina, SDP), Istarska županija (Valter Flego, IDS) i Bjelovarsko-bilogorska županija (Damir Bajs).

Ove godine HNS je pomogao svojim partnerima u jednoj pobjedi manje: Krapinsko-zagorska županija (Željko Kolar, SDP), Istarska županija (Valter Flego, IDS), Bjelovarsko-bilogorska županija (Damir Bajs) i Zagrebačka županija (Stjepan Kožić, HSS). U Primorsko-goranskoj županiji više nisu koalicijski partner pobjedničkom SDP-u, a u Sisačko-moslavačkoj (iako su bili koalicijski partneri) nisu pobijedili (bolje rečeno, već su izgubili na prijevremenim izborima 2014. godine, pa tu županiju nisu uspjeli sada vratiti). Ta dva gubitka djelomično su kompenzirali tako što su ovaj put koalicijski podržali HSS-ova starog-novog župana Stjepana Kožića u Zagrebačkoj županiji.

Kad je riječ o izvršnim pozicijama (županima, gradonačelnicima i načelnicima), dakle, zaključak ostaje onaj “stari” – HNS je gubitnik u odnosu na vlastiti rezultat iz 2013. godine.

 

HNS – traženje identiteta ili dvojba: nacionalna neprepoznatljivost ili regionalno zatvaranje?

Kad smo već na razini županija, pogledajmo kako izgledaju rezultati izbora za županijske skupštine. Pri čemu ćemo, naravno, sada vrednovati i participaciju u partnerskim pobjedama, ali i oporbenim pozicijama, te porazima (koji u ovom slučaju znače ostanak ispod praga). Budući da HNS nije nigdje prešao prag kad je na izbore za županijske skupštine izašao samostalno (ni 2013. ni 2017.), možemo govoriti o participacijama u pobjedama (većinskim i manjinskih) te o udjelu u oporbenim pozicijama.

 

HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI (HNS): IZBORI ZA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 2013. – 2017.

RED. BR. ŽUPANIJA STRANKA /

KOALICIJA 2017.

REZULTAT

2017.

STRANKA /

KOALICIJA 2013.

REZULTAT

2013.

BROJ VIJEĆNIKA

2017/2013

UKUPNO (HNS)

BROJ BIRAČA

(2017/2013)

1

MEĐIMURSKA

HNS, HSLS, REFORMISTI

15.600

(37,21%)

HNS, HSLS, HSS, MS, SHUS

10.523

(25,34%)

2017: 17 ()

2013: 12 ()

2017: 96.041

2013: 95.227

2

VARAŽDINSKA

HNS, SDP, HSS, HSU, LABURISTI

28.089

(40,28%)

HNS, SDP, HSU, HSLS

32.372

(48,09%)

2017: 19 ()

2013: 20 ()

2017: 146.777

2013: 144.642

3

OSJEČKO-BARANJSKA

HNS, HSS, HSU

9.279

(8,38%)

SDP, HNS, ZELENA LISTA…

18.857

(15,11%)

2017: 5 ()

2013: 10 ()

2017: 253.813

2013: 263.223

4

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

HNS, HSS

4.709

(8,01%)

SDP, HSS, HNS

15.593

(26,86%)

2017: 3 ()

2013: 12 ()

2017: 107.735

2013: 108.356

5

KARLOVAČKA

HNS

2.485

(4,84%)

SDP, HNS, HSU, ZS

15.840

(30,52%)

2017: 0 (0)

2013: 14 ()

2017: 111.073

2013: 118.196

6

PRIMORSKO-GORANSKA

HNS, ARS, SDA H

5.042

(4,60%)

SDP, HNS, HSU, IDS, ZS, ARS…

45.108

(42,55%)

2017: 0 (0)

2013: 23 ()

2017: 265.637

2013: 267.268

7

ISTARSKA

IDS, HNS, ISU, HSLS, ZELENI

46,548

(56,78%)

IDS, HNS, ZELENI

35.969

(43,93%)

2017: 26 ()

2013: 24 ()

2017: 187.474

2013: 188.392

8

KRAPINSKO-ZAGORSKA

SDP, HNS, HSU, LABURISTI

27.692

(49,66%)

SDP, HNS, HSS, HSU, HSLS

24.225

(45,49%)

2017: 24 ()

2013: 19 ()

2017: 109.713

2013: 108.971

9

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

DB NL, HNS, HSU, BUZ, SU…

15.952

(37,19%)

HDSS, HNS, HSU

8.350

(18,01%)

2017: 17 ()

2013: 9 ()

2017: 98.895

2013: 102.171

10

ZAGREBAČKA

HSS, SDP, HNS, LABURISTI

43.566

(37,02%)

SDP, HNS, HSU, HSLS

28.774

(24,92%)

2017: 21 ()

2013: 15 ()

2017: 272.676

2013: 268.872

11

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

SDP, HSS, HNS, HSU, LABURISTI

13.228

(31,38%)

SDP, HNS, HSU, HSLS

12.337

(29,35%)

2017: 15 ()

2013: 13 ()

2017: 94.444

2013: 94.779

12

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

HSS, SDP, HNS, HSU

8.912

(26,21%)

SDP, HNS, HSPD, HSU

8.910

(25,22%)

2017: 9 ()

2013: 10 ()

2017: 71.520

2013: 73.406

13

SISAČKO-MOSLAVAČKA

SDP, HNS, SDSS, SDA H, LAB…

13.854

(21,52%)

SDP, HNS, HSU, HSLS, DSU…

24.614

(34,90%)

2017: 9 ()

2013: 17 ()

2017: 146.400

2013: 157.435

14

ZADARSKA

SDP, HNS, DSU, HSS

13.050

(18,71%)

HNS, SHUS, ZELENI

3.455

(4,74%)

2017: 8 ()

2013: 0 (0)

2017: 162.510

2013: 165.946

15

ŠIBENSKO-KNINSKA

SDP, HSS, HNS, HSU

6.913

(14,99%)

SDP, HNS, HSLS HSU

9.719

(19,12%)

2017: 7 ()

2013: 9 ()

2017: 99.493

2013: 106.844

16

SPLITSKO-DALMATINSKA

SDP, HNS

27.131

(14,48%)

SDP, HNS, HSU

30.580

(16,02%)

2017: 8 ()

2013: 11 ()

2017: 405.230

2013: 402.587

17

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

SDP, HNS, HSLS

8.420

(12,94%)

SDP, HSU, HNS, ZELENA LISTA…

16.029

(20,82%)

2017: 5 ()

2013: 10 ()

2017: 152.334

2013: 160.307

18

BRODSKO-POSAVSKA

BM365, HNS, BUZ…

2.550

(4,36%)

SDP, HNS

8.360

(13,24%)

2017: 0 (0)

2013: 6 ()

2017: 136.481

2013: 141.805

19

POŽEŠKO-SLAVONSKA

LABURISTI, HNS

367

(1,20%)

HNS

703

(2,04%)

2017: 0 (0)

2013: 0 (0)

2017: 65.886

2013: 68.388

20

LIČKO-SENJSKA

SDP, HNS

5.242

(22,08%)

2017: 0 (0)

2013: 7 ()

2017: 44.696

2013: 48.151

21

GRAD ZAGREB

SDP, HNS, HSS, HSU…

67.189

(20,78%)

SDP, HNS, HSU, ZS, ZELENI…

73.569

(25,24%)

2017: 13 ()

2013: 17 ()

2017: 692.144

2013: 682.204

 

Budući da još čekamo konstituiranja nekih županijskih skupština, kao i ažuriranje županijskih internetskih stranica (kako bismo vidjeli tko čini stranačke klubove vijećnika), u ovom trenutku možemo usporediti ukupni koalicijski rezultat u svim županijama u kojima je HNS sudjelovao u osvajanju vijećničkih mandata, a naknadno ćemo vidjeti koliko je od tih mandata pripalo i stvarno HNS-u.

HNS je u 2013. na izbore samostalno i kao koalicijski nositelj izašao u četiri županije. Dva puta je prešao prag (Međumirska i Varaždinska županija), a dvaput nije (Zadarska i Požeško-slavonska županija). Na izborima 2017. samostalno i kao koalicijski nositelj izašao je u šest županija, a četiri je puta bio iznad praga (Međimurska, Varaždinska, Osječko-baranjska i Dubrovačko-neretvanska županija), dok je ispod praga ostao u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji. Budući da je na izborima 2013. u te dvije županije koalicijski (kao sekundarni partner) dobio svoje županijske vijećnike, možemo zaključiti da je u tim županijama koalicijski raskid sa SDP-om HNS platio županijskim nestankom.

No, sama činjenica ohrabrivanja izlaska na županijske izbore oslanjanjem više na vlastite snage, nego na SDP-ova “leđa”, znak je HNS-ova traženja izgubljenog identiteta. U obje županije (posebno u Karlovačkoj, gdje je izašao samostalno) bio je vrlo blizu samostalnog prijelaza praga i osvajanja samostalnih mandata.

Kad gledamo županije u kojima je HNS (koalicijski) napredovao, onda su to Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska. U tim je županijama koalicijski rezultat znatno iznad 2013., pa je i korist HNS-a veća. U Zadarskoj županiji je ovaj puta HNS ušao u predizbornu koaliciju sa SDP-om i “okoristio” se činjenicom da je na takav način došao do rezultata do kojeg 2013. nije mogao, predvodeći vlastitu malu koaliciju (i ostavši ispod praga).

Iako još neki koalicijski rezultati djeluju nešto bolji, oni to ipak nisu, jer je došlo do pojačavanja koalicija, pa možemo reći da su prosječno slični uspjesi ostvareni u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

O koalicijskom rezultatskom padu možemo govoriti u Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji, pa i samom gradu Zagrebu. U Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko.podravskoj županiji na prvi pogled rezultat je ponovljen, ali moramo uočiti da je tu dodatni novi koalicijski partner HSS, pa se takav izjednačeni rezultat ne može smatrati “obranom 2013.”, nego ipak padom rezultata (i participacije svih koalicijskih partnera).

Ukupno gledano, u svim koalicijskim kombinacijama, HNS je na ovim izborima participirao u osvajanju 206 vijećničkih mjesta, dok je to 2013. godine bilo 258 vijećničkih mandata. To je za 20% slabiji rezultat (koji će se vjerojatno slično rasporediti i na SDP i na HNS kao najčešće koalicijske partnere 2013., i nešto manje 2017.), no to ćemo precizno znati kad se formiraju sve županijske skupštine i kad se svrstavanjem u klubove vijećnika otkriju udjeli u koalicijskim križaljkama u kojima su sve stranke izlazile na lokalne izbore.

U svakom slučaju tih 20% “koalicijskog minusa” u HNS-ovim kombinacijama na razini županijskih skupština sugerira opasno približavanje HNS-a regionalnoj definiciji stranke. Naime, vidimo da je u dvjema županijama izostanak koalicije sa SDP-om značio i pad ispod praga. A to nisu “desne” županije!

Zapravo, kada pogledamo rezultate iz 2017., teško da bi HNS i u jednoj, osim dvije najsjevernije županije, sa sigurnošću samostalno prešao izborni prag. A i u te dvije (za razliku od IDS-a u Istri), samostalno ne bi bio (možda) ni relativni pobjednik. I bez nacionalne koalicije s HDZ-om pred HNS-om je bila velika dvojba – nastaviti ići smjerom nacionalne neprepoznatljivosti i laganog potonuća ili spašavati sjevernu dominaciju, ali se onda i osuditi se na regionalizaciju stranke.

Podijelite:Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someone