KOMPARATIVNA ANALIZA LOKALNIH IZBORA 2013. I 2017.: POJAVA NOVIH OPCIJA – ŽIVI ZID BEZ IJEDNE RELEVANTNE “CIGLE”

By | 28. srpnja 2017.

(Poslijeizborna matematika 6)

 

Komparativna analiza lokalnih izbora uključuje i pojavu novih političkih opcija kao što su Most, Živi zid, Pametno, MODES, Reformisti, BM 365…, no te opcije ne možemo uspoređivati s nepostojećim “vlastitim” rezultatima, nego možemo vidjeti kome su uzimali glasove i poremetili planove. I kakva im je perspektiva. Već smo vidjeli da su tonuli SDP, HNS, HSS, HDSSB… dok su HDZ i IDS zadržali sličan status ili čak malo pojačali snagu. U završnim analizama vidjet ćemo preciznije kako su se odnosi preslagivali, a sada ćemo vidjeti je li neka od tih opcija dala naznaku sijanja kapilarne strukture za neku solidnu buduću žetvu.

Neki dan je objavljeno redovito mjesečno istraživanje Crobarometra (Nova tv) za mjesec srpanj u kojem je Živi zid izbio na treće mjesto sa 7,6% potpore birača (zamijenivši mjesto s Mostom koji je pao na 6,2% potpore). Nekad davno, kad je HNS imao takvu potporu imao je nekoliko župana, stotinjak županijskih vijećnika, na desetke gradova i općina i stotine gradskih i županijskih vijećnika. U međuvremenu im se taj kapacitet nezaustavljivo topi, a rejting pada na marginalnih 2%. Zanimljivo je stoga pogledati kako je Živi zid kapitalizirao tih 7% stabilnog rejtinga već zadnjih pola godine. Ta treća-četvrta pozicija bila je Živom zidu (kao i Mostu) izazovan ulog za lokalne izbore. A o rezultatu lokalnih izbora u pravilu ovisi hoće li neka nova opcija biti samo prolazni balon ili ima dobru dugoročnu perspektivu.

Naravno, nije nužno da neke nove “treće” političke opcije u svojem prvom naletu na lokalne izbore odmah preteknu stare “treće” opcije po broju osvojenih gradova i općina, ali je važno da pokažu potencijal pobjeđivanja. Bitno je da ostvare i nešto pobjeda, ali još više ulazaka u druge krugove i na druga-treća mjesta u nizu gradova i općina. Ključno je za nove opcije da se ne utope u prosječne rezultate oko izbornog praga i tako se na prvom koraku ukalupe među sve one “ostale” koji s pete-šeste-sedme pozicije hvataju gradskog ili općinskog vijećnika sa 6% i slave to kao golemi uspjeh, jer – eto – na prošlim izborima nisu ni postojali, pa je 6% “neusporedivo” veće od ništa.

Kad pogledamo lokalne izbore i kapilarnu relevantnu prisutnost kako onda možemo odgovoriti na pitanje snage Živoga zida? Je li Živi zid relevantna politička opcija koja će u budućnosti nadrasti fazu “balona” i postati jedna od temeljnih političkih opcija? Lokalni izbori su dali nedvosmislen odgovor – nije! Živi zid nije na lokalnim izborima u svoje političko zdanje ugradio nijednu jedinu relevantnu “ciglu”. Živi zid je potvrđeni politički balon bez ikakve terenske infrastrukture, čak i bez ikakve naznake te strukture! Živi zid zapravo organizacijski – ne postoji! Možda su zato i tražili kandidate za lokalne izbore preko društvenih mreža!

Ali statistiku možemo početi i obrnuto tumačiti. Na prethodnim lokalnim izborima Živi zid nije ni postojao, pa nisu ni imali županijske, gradske i općinske vijećnike. Sada su na izbore izašli u 16 županija (za županijske skupštine) i prešli prag u njih 9. Od toga u sedam samostalno. Osvojili su 25 županijskih mandata. To je znatno više od “ništa”.

Ali kad uzmemo u obzir da je to politička opcija koja već dvije godine ima nacionalni rejting iznad 5% i parlamentarni status, onda je perspektiva već znatno pesimističnija. Osim u Karlovačkoj županiji (domicilnoj Sinčićevoj), Živi zid nigdje nije postigao značajniji postotak glasova na županijskim izborima. U pravilu se to kretalo oko 5-6%. I nije djelovalo kao snaga koja dolazi, nego kao maksimalno iskorištavanje nacionalnog napumpanog brenda za lokalne utrške glasova. Dakle, Živi zid ne raste kapilarno, nego se samo na nacionalnom statusu i rejtingu okoristio ponekim prelaskom izbornog praga! Na temelju čega to možemo zaključiti? Naravno, na temelju rezultata u općinama i gradovima.

Od 555 gradova i općina Živi zid je uspio na izbore izaći u njih 65. To znači u samo 11,71% jedinica lokalne samouprave!

Slijedi još poraznija statistika: prag su prešli u samo 35 gradova i općina. To je učinak od 53,85% uspješnosti prelaska samog praga – to je polovičan učinak prelaska praga za treću nacionalnu opciju prema sadašnjem rejtingu! U odnosu na sve gradove i općine to je prijelaz praga u samo 6,36% gradova i općina! Pazite, govorim o pukom, minornom lokalnom prijelazu praga – ne o pobjedama ili ulascima u druge krugove!

Kad govorimo o prijelazu praga, onda trebamo znati da je to u slučaju Živog zida zaista značilo dizanje za koji promil iznad 5%, a ne o 15 ili 25%! Od tih 35 prelazaka praga samo 6 ih je Živi zid imao samostalnih iznad 10% i još samo dva koalicijska! Nema tu nijednog ulaska u drugi krug, a o pobjedama da uopće i ne govorimo. Ni u jednom slučaju tako nečem Živi zid nije bio ni blizu. Birači niti jednog jedinog mjesta nisu kandidatu Živog zida ni pomislili povjeriti upravljanje svojim gradom/općinom. To je zaključak koji stoji nad izbornim rezultatom Živog zida. I taj će ih podatak pratiti do sljedećih parlamentarnih izbora kao sjena kojoj neće moći pobjeći.

Drugi krug je za malo izmaknuo samo Ivanu Viliboru Sinčiću (bio je treći u Karlovcu s 19,79%, dok je drugi bio Davor Petračić s 20,53%). Najbolji rezultat imala je njihova lista u Dekanovcu (Međimurje) s 20,81% i kandidatkinja s 28,89%, ali je tamo u prvom krugu pobijedio kandidat HDZ-a sa 67,59%, pa je time sve rečeno. Uz njih dvoje, još su samo dva njihova kandidata imala malo veći rezultat od paralelnog rezultata liste Živoga zida. Naime od 35 lista na županijskim, gradskim i općinskim razinama gdje su imali i kandidate za župane i liste za županijske skupštine, zatim kandidate za gradonačelnike i načelnike te liste za gradska i općinska vijeća, samo je u četiri slučaja osobni rezultat kandidata Živog zida bio iznad rezultata paralelne liste Živog zida.

U čak 31 slučaju lista je (dakle, “markica”) dobila više od samog kandidata. To znači da je kompletna kandidacijska baza Živog zida ispod razine njega kao političkog protestnog balona. Još bi se to dalo nekako ublažiti da je lista ostvarivala rezultate iznad 20%, ali to je pravilo i u slučaju kad je lista imala jedva 3% glasova, a kandidat ni 2%!

Evo samo nekih od tih primjera (u zagradama je najprije rezultata liste, pa kandidata): Zaprešić (5,21% – 4,31%), Varaždin (3,37% – 2,18%), Ogulin (3,50% – 2,54%), Slavonski Brod (4,24% – 2,78%), Šibenik (3,47% – 2,85%)… Pa čak i u (malim) općinama poput Donje Dubrave (5,10% – 3,03%) i Gornjeg Mihaljevca (4,48% – 3,65%) događao se isti scenarij. Čak i na tako malom postotku i tako malom broju glasova kandidati su podbacivali čak i u odnosu na listu koja ni prag nije prelazila! I tako 31 puta od 35! Potpuni debakl kandidata koji nisu bili u stanju čak ni potvrditi mjesni rejting samog Živog zida, čak ni kad je on bio ispod nacionalnog! Čak je i saborski zastupnik Branimir Bunjac kao kandidat za međimurskog župana (5,65%) osvojio manje negoli njihova koalicijska lista za županijsku skupštinu (7,07%).

 

Sažetak rezultata Živog zida po županijama

Zagrebačka županija: liste u 10 od 34 grada i općine (6 iznad i 4 ispod praga – najbolji rezultat u Ivanić-Gradu s 8,53%).

Krapinsko-zagorska županija: lista samo u jednoj jedinoj općini, Velikom Trgovišću (2,86%).

Varaždinska županija: liste u samo tri mjesta – u Varaždinu (3,37%), Ivancu (2,97%) i Lepoglavi (2,11%). Nijedna ni blizu praga i ništa više od toga! A kao balon opcija prešli prag za županijsku skupštinu (5,41%) i dobili dva županijska vijećnika!

Međimurska županija: prešli prag u Čakovcu, Murskom Središću, Dekanovcu, Nedelišću, Strahonincu i Štrigovi (ukupno 7 vijećnika) te koalicijski prešli županijski prag (7,07%).

Bjelovarsko-bilogorska županija: izašli samo u Bjelovaru (3,47%) i Rovišću (8,81%) i dobili jednog vijećnika.

Sisačko-moslavačka županija: izašli u Kutini (3,13%), Petrinji (3,50%) i Sisku (3,45%) bez približavanja izbornom pragu!

Karlovačka županija: izašli u pet mjesta i u tri prešli prag (Karlovac – 16,73%), Slunju (13,67%) i Dugoj Resi (7,98%). Na županijskoj razini osvojili 14,75% i dobili sedam vijećnika, što im je najbolji rezultat ostvaren na imenu Ivana Vilibora Sinčiča.

Virovitičko-podravska županija: izašli samo u jednoj općini, ali nisu prešli prag (Lukač – 3,91%).

Osječko-baranjska županija: izašli u šest mjesta te u tri prešli prag (Erdut – 8,18%, Našice – 7,58% i Valpovu – 5,96%). Prešli prag za županijsku skupštinu na temelju brenda (5,43%) i dobili 3 županijska vijećnika.

Vukovarsko-srijemska županija: prešli prag u Drenovcima (15,71%) i Vukovaru (5,04%), a ostali ispod praga u Vinkovcima (4,98%). Iako nisu imali više nijednu listu u toj županiji, prešli su županijski prag (7,67%) i osvojili 3 mandata.

Brodsko-posavska županija: listu imali samo u Slavonskom Brodu, ali nisu prešli prag (4,24%). Na županijskoj razini stigli gotovo do praga (4,93%), bez ikakve terenske strukture, samo na temelju nacionalnog “balona”.

Požeško-slavonska županija: dva izlaska i jedan prijelaz praga (Požega – 5,24%).

Istarska županija: izašli u 6 od 41 grada/općine i osvojili pet vijećnika – po jednog u Puli, Poreču, Rovinju, Umagu i općini Bale. Nacionalnim rejtingom nadomjestili nepostojanje terenske strukture i prešli županijski prag (6,39%) te dobili tri vijećnika.

Primorsko-goranska županija: izašli u 6 od 36 gradova/općina i u pet prešli prag. Ali bez koalicije a Akcijom mladih gotovo ničeg od toga ne bi bilo. Koalicijski prešli i županijski prag.

Zadarska županija: izašli samo u Zadru i osvojili mizernih 3,21%. Više niti u jednom gradu ili općini nisu imali liste, ali jesu županijsku te dobili 5,32% (dva vijećnika) samo na temelju nacionalnog “balona”.

Šibensko-kninska županija: Knin (1,97%), Šibenik (3,47%) i Tisno (8,05%). Jedan prijelaz praga i jedan općinski vijećnik u cijeloj županiji.

Splitsko-dalmatinska županija: Split (2,25%), Hvar (7,51%) i Makarska (9,48%). Tri izlaska od 55 gradova i općina – dva vijećnika.

Dubrovačko-neretvanska: izlazak samo u Dubrovniku i osvajanje mizernih 1,93%. I to je sve u najjužnijoj županiji.

U Koprivničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji Živi zid nije imao nijednu listu.

 

Živi zid terenski ne postoji kao relevantan politički subjekt

To što smo sada naveli ključni su podaci za vrednovanje snage neke političke opcije na lokalnim izborima i isto tako važni za procjenu može li ta opcija zadržati ili povećati svoj nacionalni kapacitet.

Naime, ako neka politička opcija ima nacionalni rejting od 7%, a većina njihovih kandidata u svojim mjestima (gdje se svi poznaju!) ostvaruje manji postotak od tog rejtinga ili od rezultata same liste za gradsko/općinsko vijeće, onda to znači da je kadrovsko stanje te opcije zapravo katastrofalno! Ako netko u svojem “selu” ne može dobiti ni glasove svoje vlastite “rodbine” i susjeda, a kandidat je treće rejting-opcije na državnoj razini, onda ta opcija može samo na prijevaru protestnih glasova ulaziti s ponekim zastupnikom u Sabor, ali nikada neće biti išta više od običnog praznog političkog balona.

Paradoksalno je ali točno: takva opcija lakše može doći do 10 mandata u Hrvatskom saboru, negoli do jedne jedine pobjede u najmanjoj općini u Hrvatskoj!

Rezimirajmo – Živi zid je ostvario statistički marginalne rezultate u svojim najboljim županijama: Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Međimurskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Sve drugo je statistički beznačajno. I u najmanjim mjestima gdje su izlazili sa svojim kandidatima u pravilu su zauzimali dno ljestice. Uvijek su bili ispod ne samo ključnih nacionalnih, nego i koliko-toliko solidnih regionalnih, pa i prosječnih mjesnih političkih opcija.

Pri tome znamo da smo u pojedinom gradu i općini na izborima imali prosječno po pet lista, pa je tu neusporedivo manja konkurencija, negoli u nacionalnom istraživanju koje obuhvaća desetak stranaka izravno i još k tome “ostale”. U takvim je konkurencijama Živi zid u gotovo svim mjestima držao začelje! Bilo je dovoljno da se neki nezavisni kandidat samo prijavi i ne odradi doslovno nikakvu kampanju, pa da ostvari barem dvostruko bolji rezultat od lokalno neperspektivnog kandidata nacionalno brendiranog Živog zida!

Rezultati lokalnih izbora jasno pokazuju da Živi zid ne postoji, osim kao nacionalni politički protestni balon. Dublje od toga nema ničega. Perspektiva (na temelju dosadašnjeg terenskog rada) – ne postoji. A trenutačno ta politička “markica” zauzima treću rejting poziciju u državi! To pak najviše govori i o perspektivi ostalih političkih opcija i stanju političkih ideja, vizija i strategija u Hrvatskoj.

Podijelite:Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someone