KOMPARATIVNA ANALIZA LOKALNIH IZBORA 2013. I 2017.: RADIMIR ČAČIĆ – REFORMISTI ILI HNS ILI…?

By | 21. kolovoza 2017.

(Poslijeizborna matematika 11)

 

Da je Radimir Čačić dobio 17 glasova manje u prvom krugu u izborima za varaždinskoga župana ili samo 0,02% manje glasova teško da bismo danas za Reformiste (Narodna stranka – Reformisti) izdvojili zasebnu objavu. Naravno, ako je kriterij traženje opcije koja može biti nacionalno relevantna u idućem izbornom ciklusu.

Radimir Čačić je dobio 18.486 glasova u prvom krugu, kada su birači ipak dominantno glasali “za”, a ne “protiv” (kao dobrim dijelom u drugom krugu), dok je Alen Runac (kandidat HDZ-a i HSLS-a) dobio 18.470 glasova. Da je samo nekoliko glasova otišlo na drugu stranu danas bismo u hrvatskoj političkoj javnosti o Radimiru Čačiću slušali kao o potvrđeno potrošenom političaru. Nas, pak, ionako više zanimaju potencijali novih političkih struktura, a ne tek političkih povratnika ili individualaca (pa su tu, uz Čačića, Čehok, Kerum, Bandić…), stoga ćemo pogledati rezultate Reformista.

Radimir Čačić je s(p)retno postao varaždinski župan, a Reformisti su od svih dosad prikazanih lista-stranaka najbliže definiciji klasične stranke iako je Radimir Čačić prvo, najjače, pa i odlučujuće ime te stranke. Ipak zamislimo li njegovo povlačenje iz politike nakon nekog neuspjeha, možemo pretpostaviti nekakav političkih život male stranke Reformista. S druge strane, zamislimo li povlačenje Milana Bandića, Željka Keruma, Damira Bajsa, Mirka Duspare…, teško možemo dokučiti političku motivaciju njihovih struktura za ikakvo daljnje političko preživljavanje.

Zato nas zanimaju Reformisti i njihov potencijal koji su dali naznačiti lokalni izbori. Reformisti su ostvarili treći rezultat u izborima za skupštinu Varaždinske županije s osvojenih 10.857 glasova (15,59%), što im je donijelo 7 vijećnika. Rezultat tih izbora i Čačićeve osobne borbe za varaždinskog župana pokazuje nam da je Čačić osobno gotovo dvostruko jači od liste svoje stranke, no tih 15,59% nisu samo glasovi liste, a onih dodatnih 10% glasovi Radimira Čačića, nego i u tih 15% trebamo vidjeti koliko je i tu samih Čačićevih glasova. Ako ih je jako malo, onda je to bolje za političku strukturu Reformista, a ako ih je znatno, onda su Reformisti bolesno ovisni o svojem prvom čovjeku.

Zato ćemo odgovor na to pitanje potražiti u terenskoj strukturi koja je, osim samog Čačića kao osobe, “hranila” taj županijski sinergijski rezultat.

Varaždinska županija ima 28 gradova i općina. Za snagu neke strukture ključno je i u koliko je gradova/općina bila u stanju izaći na lokalne izbore i koliko je od tih rezultata iznad samog “prosječnog” županijskog rezultata, jer se u njega ugrađuju i (u pravilu) znatno slabiji rezultati iz onih mjesta gdje ta opcija nema svoju gradsku/općinsku listu.

Reformisti su imali mjesne liste u deset gradova/općina svoje dominantne županije, pri čemu ih je devet bilo samostalnih, a jedna koalicijska u kojoj su Reformisti bili nositelji (Bednja). Bili su prisutni i koalicijski u četiri općine u kojima su bili drugi ili treći partner, pa se tu njihova izvorna snaga teško može izmjeriti (a rezultati ionako nisu pobjednički čak ni u tim koalicijskim oblicima). Ostaje nam tako za provjeru snage onih deset gradova/općina. Prvi podatak nije previše uvjerljiv: to je izlazak u tek trećini mjesta. Ali, ako je to uspješan promišljeni izlazak, bez mizernih rezultata kojima se samo “prostituira” naziv stranke, onda on može biti dobar temelj za stvaranje strukture. No, problem je opet trećina rezultata upravo takva – potpuni promašaj: Lepoglava (3,09%), Beretinec (3,65%) i Ludbreg (4,78%). Ispod 10% su u još tri mjesta: Varaždinu (7,28%), Bednji (8,07% – koalicijski!) i Petrijancu (9,01%).

Ostala su samo četiri mjesta u kojima tražimo ozbiljan stranački rezultat Reformista u “svojoj” županiji u kojoj imaju župana. Klenovnik otpada, jer je to mala općina s malim rezultatom tek nešto iznad 10% (11,17%). Iz istih razloga otpada i Trnovec Bartolovečki (11,99%). Jednako tako otpada i Breznica (13,53%). Ostala je samo jedna jedina općina u kojoj su Reformisti pokazali rezultat iznad “prosječnog” županijskog rezultata svoje stranke – općina Sračinec (29,52%). A to je, priznat ćete, premalo da bismo Reformistima kao stranci dominantno pribrojali onih 15,59% županijskih glasova. Ni to nisu osvojili Reformisti, nego opet Radimir Čačić.

Možete to vidjeti na rezultatu u županijskom središtu, Varaždinu. Lista je osvojila 7,28% glasova, a kandidatkinja za gradonačelnicu Natalija Martinčević (prvo ime stranke do Čačića) tek 6,65%. Samo su kandidati u Breznici i Sračincu “potegnuli” više od liste, pa je razumljivo da su to i dva najuspješnija njihova rezultata. Sve drugo u toj županiji struktura je koja treba (ako pretpostavimo u našim strankama odgovorna ponašanja), ne ponuditi, nego dati ostavke.

Tako su i u drugim županijama, u kojima su se pojavili Reformisti kao stranka, iskočili pojedinci, a struktura u ostalim mjestima (ili samim županijama) samo im je bila uteg u promociji tih izdvojenih jačih kandidata.

U Zagrebačkoj županiji njihov nositelj Mario Badenić povukao je listu u općini Preseka do visokih 20,54%, dok su u Dubravi ulovili 5,04%, a u Gradecu 2,11% te sve to zaokružili županijskim rezultatom od 0,53%.

U Krapinsko-zagorskoj županiji imaju dva solidna rezultata u Hrašćini (19,78%) i Loboru (14,96%), dva prijelaza praga u Budinšćini (9,28%) i Zlataru (6,48%), ali je to proizvelo rezultat (2,53%) u razini usporedbe s nevažećim listićima, a ne ozbiljnim stranačkim strukturama. A tako je u svim županijama.

Sve što su samostalno napravili u Međimurskoj županiji su dva vijećnika u Belici (14,09%)!

Od dvije pobjede koje su postigli kao koalicisjki nositelji jedna je u općini Selnica (Međimurska županija), a druga u Petrinji (Sisačko-moslavačka županija).

Za izdvojiti su još samo dva rezultata u Zadarskoj županiji: druga pozicija u općini Galovac (29,76%) i zajednički rezultat s MODES-om u Pagu (18,08% za vijeće i pobjeda zajedničkog kandidata za gradonačelnika u drugom krugu, pri čemu su Reformisti bili druga stranka koalicije).

Ne postoji način da se nekoliko očitih individualnih rezultata, pri tome čak i “razbacanih” po raznim županijama (Petrinja, Selnica, Galovac, Preseka, Sračinec i Hrašćina), pri tome samo po jedan relevantan županijski rezultat u tri sjeverne županije (Selnica, Sračinec, Hrašćina), smatra potencijalom za ikakvu ozbiljniju participaciju Reformista u nekim sljedećim izborima. Taj potencijal je individualan, a bez Radimira Čačića, ujedno i preslab za građenje nekakve budućnosti Reformista.

Posebno je važno pri tome imati pred očima činjenicu da se Reformisti dominantno bore za “staro” HNS-ovo biračko tijelo, jer zaključak o slabosti potencijala Reformista ima smisla tek tada. Naime, da je HNS zadržao svoju prethodnu lokalnu (i nacionalnu) snagu, onda bismo trebali pričekati sa zaključcima oko Reformista, ali Reformisti su ostvarili dominantno marginalne rezultate usred pada HNS-a! A HNS-ove gradove/općine “drskije” je preuzimao HDZ, nego Reformisti!

Podijelite:Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someone