NACIONALNA NEZAVISNA SCENA 2013-2017: VELIKI PAD STRANAČKIH I URAVNOTEŽEN RAST NEZAVISNIH LISTA

By | 12. svibnja 2017.

(Predizborna matematika 20)

 

Prisjetit ćemo se na početku današnje analize uvodnog dijela iz našeg teksta objavljenog 27. ožujka pod naslovom “Nacionalna inventura nezavisnih lista”.

Izborno zakonodavstvo pogoduje strankama, a na sve moguće načine otežava politički život i političku utakmicu nezavisnim listama. Onog trenutka kad je pojam „nezavisnih“ postao hit čak se i naziv lista na izbornim listićima promijenio u naziv kojeg ni nezavisne liste često ne znaju „iz cuga“ ponoviti: „kandidacijske liste grupe birača“. Kao što vidite iz naziva listi nestao je pojam „nezavisni“. Moraju za kandidature skupljati više potpisa negoli je potrebno za osnivanje stranke! Moraju prijavljivati svoja financijska izvješća čak i ako ne prime ni jednu jedinu kunu, a kazne za propust su veće nego za odgovorne osobe u strankama. Na listićima ne mogu imati nikakav naziv svoje liste nego onu spomenutu neprivlačnu konstrukciju: „kandidacijska lista grupe birača“.

Nakon toga u obradi podataka iz 2013. analizirali smo niz županija, pa tako i Šibensko-kninsku, u kojoj se dogodilo prvo umrežavanje nezavisnih lista na inicijativu Stipe Petrine. No upravo radi lakšeg tehničkog pristupa izborima, te kasnijeg jednostavnijeg financijsko-knjigovodsvetnog postupka, već je on posegnuo za registriranjem svoje nezavisne liste pod imenom “Nezavisna lista Stipe Petrine”. Kad je pak u pitanju postupak registracije (sukladno sadašnjem izbornom zakonodavstvu), on je moguć jedino prema modelu stranaka. Budući da nismo mogli (samo zbog činjenice da je svoju nezavisnu listu “stranački” registrirao) zaobići Stipu Petrinu (rodonačelnika nezavisnog umrežavanja!), a onda ni drugu sličnu nezavisnu listu u istoj županiji pod nazivom “Loza – nezavisna lista” (a prethodno smo već u broj nezavisnih lista uključili i “Most nezavisnih lista”, kao tada isključivo metkovsku listu, a ne nacionalnu), nužno je bilo da pronađemo i u svim drugim županijama takve nezavisno-registrirane oblike u gradovima i općinama.

I pronašli smo ih još šest s ukupno prijavljenih 12 gradskih/općinskih lista te još jednu listu same “Loze” izvan Šibensko-kninske županije, u gradu Zadru. Dakle, na dosad spominjanih ukupnih 490 nezavisnih lista iz 2013. godine dodajemo još tih 13, što daje konačni broj od 503 liste. I to je broj s kojim ćemo u daljnjoj statistici uspoređivati prijavljene nezavisne liste za nove izbore.

A samo za islustraciju evo nekoliko primjera takvih registriranih nezavisnih lista. Jedna od njih je “Glas Zaprešića – nezavisna lista”, druga “Građanska akcija Lumbarde – GAL”. Čini nam se da se takve liste, samo zato što su se registrirale, ne mogu smatrati više strankama, a manje nezavisnim listama, jer nam već svojim imenima daju poruku da se ne namjeravaju širiti izvan svojih gradskih ili općinskih okvira. Drugo je pitanje kako ćemo tretirati, na primjer, Dubrovački demokratski sabor, koji zapravo nije klasična stranka, nego dominantno lista jednog njezinog iskaknutog člana (Pere Vićana), ali svakako nije ni aktivistička građanska inicijativa kao što je to GAL iz Lumbarde.

“Problem” registriranih oblika nezavisnih lista nastavlja se i na predstojećim lokalnim izborima, ali sada neke od njih zaista ulaze u prostor stranaka više negoli su zadržale modele platformi povezivanja nezavisnih lista (prije svih sam Most nezavisnih lista), pa smo već u prethodnim tekstovima (na temu izbora za županijske skupštine i izbora za župane) napomenuli koliko je od tih lista Mostovim, a koliko ostalih prijavljenih na predviđen način kao “kandidacijske liste grupe birača”, odnosno kao “kandidati grupe birača”.

Osim Mosta i neke su druge nove nezavisne liste pribjegle registraciji (poput “Nezavisne liste mladih” iz Vrgorca, koja je u svojevrsnoj “nezavisnoj” koaliciji s Mostom), pa ćemo (nakon što smo obavili uvid u sve prijavljene liste za predstojeće lokalne izbore) u statističkim podacima za cijelu Hrvatsku, a isto tako i za svaku županiju, naznačiti koliko je od tih nezavisnih lista “čistih”, a koliko “graničnih” ili “polustranačkih”.

Siguran sam da većina birača ne zna da je i Sandra Švaljek, radi vlastitog lakšeg odnosa prema svim drugim partnerima, registrirala vlastitu nezavisnu listu (dakle, automatski kao stranku!) pod nazivom “Nezavisna lista Sandre Švaljek”. Po čemu to znamo? Već po tome što je tako navedena u prijavi svoje kandidature za gradonačelnicu i svoje kandidacijske liste za gradsku skupštinu grada Zagreba. Naime, u suprotnom bila bi navedena kao “kandidat grupe birača” (za gradonačelnicu), odnosno kao “kandidacijska lista grupe birača” (za skupštinu).

Dodatno iskazivanje egzistencije takvih “registriranih nezavisnih lista” malo će “zakomplicirati” statističku obradu, ali je nužno zbog ujednačavanja statističkih podataka za 2017. godinu s onima iz 2013. (ne možemo za izbore 2013. godine uzeti samo klasično prijavljene nezavisne liste – KLGB, a za 2017. i razne “miješane” te to prikazati kao međusobni odnos istih stvari, a s druge strane ne možemo u analizi izbjeći Most nezavisnih lista koji je dijelom stranka, a dijelom je na svoje županijske liste uključio nositelje stvarnih gradskih i općinskih nezavisnih lista koje će i sada u svojim mjestima izaći na izbore po modelu KLGB). Ujedno želimo omogućiti svima objektivan uvid u ukupan broj i model nezavisnih lista, miješanih “graničnih” lista te klasičnih stranačkih lista. A naknadno neka se u javnosti (stručnoj i medijskoj) raspravi i valorizira je li u slučajevima miješanih oblika riječ o nezavisnim listama ili već strankama. Naravno, u usporednim analizama, sada ćemo i za one ukupne 503 nezavisne liste, od županije do županije, prikazati koliko ih je bilo “kandidacijskih lista grupe birača” (KLGB), a koliko registriranih “nezavisnih lista” 2013. godine, a koliko ih ima prijavljenih za izbore 2017. u jednom i drugom obliku.

 

Izbori za gradska/općinska vijeća (zbirno za svih 555 gradova/općina) 2013. i 2017.

Na lokalnim izborima 2013. godine bile su sveukupno 503 nezavisne liste u 303 grada/općine, dok 252 grada/općine nisu imale nezavisne liste. Klasičnih nezavisnih lista (KLGB) bilo je 475, dok je “rubnih”, registriranih, nezavisnih lista bilo je ukupno 28 (uz onih spomenutih 13 tu su i 4 Petrinine i 9 Lozinih u Šibensko-kninskoj te lista Mosta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prethodno već uključenih u onih 490 lista).

Sada je sveukupni broj prijavljenih nezavisnih lista čak 582. Dakle, 79 više. Broj gradova/općina u kojima su prijavljene nezavisne liste se također povećao, pa su sada u 366 grada/općine prijavljene nezavisne liste, a nema ih u 189 gradova/općina, što je porast za 63 grada/općine u korist prisutnosti nezavisnih lista. A poslije ćemo vidjeti još jedan značajan pomak prema naprijed, a to je uravnoteženija zastupljenost nezavisnih lista po cijeloj Hrvatskoj. Klasičnih KLGB je sada 505, a “miješanih” (registriranih) 77, uključujući i sve gradske/općinske liste prijavljene kao Most. Tu vidimo da je broj klasičnih nezavisnih lista porastao za 30, a “miješanih” za 49 lista. Vidimo da je omjer narastao u korist registriranih “rubnih” ili “miješanih “nezavisnih lista”, no to nipošto nije tako velika promjena koliko bi se u javnosti mogao steći dojam na temelju prisutnosti Mosta i nekih drugih sličnih modela u medijima (Petrina, Duspara, Bajs…). Uostalom broj klasičnih nezavisnih lista porastao je čak i u odnosu na apsolutni broj svih nezavisnih lista s posljednjih izbora (503).

Kad je riječ o raspoređenosti, Splitsko-dalmatinska županija bila je rekorder s 88 nezavisnih lista (na 55 gradova/općina), a dobro su se držale i Primorsko-goranska s 49 nezavisnih lista (na 36 gradova/općina) i Istarska s 44 nezavisne liste (na 41 grad/općinu). Najslabiju zastupljenost imali smo u Virovitičko-podravskoj županiji sa samo 5 nezavisnih lista na 16 gradova/općina, a slijedila je Požeško-slavonska sa 6 nezavisnih lista na 10 gradova/općina. Je li se taj trend zadržao vidjet ćemo u nastavku, županiju po županiju.

Prije toga pogledajmo horizontalni odnos stranačkih i nezavisnih lista na nacionalnoj razini i za 2013. i za 2017. godinu, kao i vertikalne odnose između tih dvojih izbora.

 

2013.

  • ukupni broj kandidacijskih lista za gradska/općinska vijeća: 2.976
  • odnos broja tri vrste lista (stranačkih – kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidacijskih lista grupe birača”, KLGB): 2.473 – 28 – 475
  • odnos postotaka tri navedene vrste lista: 83,10% – 0,94% – 15,96%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste lista (gradovi/općine samo sa stranačkim listama – s prisutnim kombiniranim listama – s prisutnim klasičnim nezavisnim listama): 252 – 13 – 290
  • odnos postotka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih lista: 45,41% – 2,34% – 52,25%

 

2017.

  • ukupni broj kandidacijskih lista za gradska/općinska vijeća: 2.491
  • odnos broja tri vrste lista (stranačkih – kombiniranih registriranih lista – klasičnih nezavisnih “kandidacijskih lista grupe birača”, KLGB): 1.909 – 77 – 505
  • odnos postotaka tri navedene vrste lista: 76,64% – 3,09% – 20,27%
  • odnos broja gradova/općina s navedene tri vrste lista (gradovi/općine samo sa stranačkim listama – s prisutnim kombiniranim listama – s prisutnim klasičnim nezavisnim listama): 189 – 32 – 334
  • odnos postotka gradova/općina prema tri navedene vrste prijavljenih lista: 34,05% – 5,77% – 60,18%

 

 

 

Podijelite:Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someone