NACIONALNA NEZAVISNA SCENA 2017: ZATIŠJE PRED BURU (1)

By | 11. svibnja 2017.

(Predizborna matematika 18)

 

Odmah na početku napominjemo da postoji niz nezavisnih lista koje se lokalno registriraju (kao stranke) radi lakšeg sudjelovanja na izborima, pa ulaze u neke koalicijske kombinacije s drugim strankama, što otežava odluku treba li neku listu svrstati u nezavisnu ili klasičnu stranačku. Nadalje, na nacionalnoj se razini pojavio Most koji je u nekim slučajevima povezivao postojeće nezavisne liste, a u drugim opet pod vlastitim imenom prijavljivao zapravo stranačke liste, stoga ćemo takve liste posebno navesti. Isto tako, kao što je Stipe Petrina pod svojim imenom registrirao nezavisnu listu te “otvorio” nekoliko “podružnica”, to su učinili i neki drugi nezavisni kandidati, poput slavonskobrodskoga gradonačelnika Mirka Duspare ili bjelovarsko-bilogorskog župana Damira Bajsa, pa su i tu prisutne varijacije od pojedinačnih izlazaka u obliku nezavisne liste, pa do kojekakvih koalicijskih kombinacija.

Budući da u današnje digitalno doba nigdje ne postoje cjelovito objavljene liste (uključujući i Državno izborno povjerenstvo), nego su one parcijalno “razbacane” po internetskim stranicama općina, gradova i županija (pri čemu postoje i općine koje nemaju internetske stranice), u ovom ćemo serijalu donijeti podatke o svim nezavisnim listama u Hrvatskoj te ih “smjestiti” u okruženje broja stranačkih lista za svaku županiju, grad i općinu.

Zbog takvog opsega materijala, kojeg nije moguće naći nigdje drugdje na jednom mjestu, dopuštamo medijima da se koriste prikupljenom građom u svojim vlastitim daljnim potrebama, obradama i objavama.

 

Koga sve biramo?

Na lokalnim izborima biramo 20 župana i njihovog 51 zamjenika.

Biramo i gradonačelnika grada Zagreba s dva zamjenika, a koji ima status županije, pa je taj broj 21, odnosno 53.

Biramo 127 gradonačelnika i 193 zamjenika.

Biramo 428 načelnika i 440 njihovih zamjenika.

Biramo i 63 zamjenika grado/načelnika iz redova manjinskih predstavnika.

U županijske skupštine biramo 836 članova.

U gradska vijeća biramo 2.266 vijećnika, a u općinska njih 5.152.

Sveukupno to je 9.579 pozicija za koje će se ovaj puta natjecati oko 47.000 kandidata.

Mi zapravo u cijeloj Hrvatskoj (osim u Zagrebu) imamo u jednima četvore izbore:

  • izbore za županijske skupštine
  • izbore za župane
  • izbore za gradska/općinska vijeća
  • izbore za gradonačelnike/načelnike.

U ovoj analizi (koju ćemo zbog prevelikog opsega objaviti u više nastavaka) ići ćemo točno tim redoslijedom od županijske do gradsko/općinske razine, uspoređujući prošle izbore s prijavljenim kandidacijskim listama za predstojeće izbore.

 

Izbori za županijske skupštine 2013. i 2017.

Na izborima 2013. godine bilo je 19 nezavisnih županijskih lista raspoređenih u 10 županija, dok ih 10, dakle točno pola, nije imalo županijske nezavisne liste.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je čak šest županijskih nezavisnih lista i to svih šest doista i prijavljenih kao “kandidacijske liste grupe birača”!

Četiri su županije imale po dvije nezavisne liste. To su Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Po jednu nezavisnu listu imalo je još pet županija: Međimurska, Koprivničko-križevačka, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska i Zadarska.

Županije u kojima nije bilo nezavisnih lista su: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Istarska i Ličko-senjska županija.

Raspored županijskih nezavisnih lista po županijama sada je znatno ravnomjerniji. Ukupno ih je 30, dakle 11 više negoli 2013. godine (od tih 30 je 16 Mostovih koje su sada u našoj kategoriji “polustranačkih”).

Na novim izborima neće biti više nijedne županije bez županijske nezavisne liste (ako uvažimo i Mostove), a brojnošću je sada najrazmrvljenija Požeško-slavonska županija, gdje su prijavljene tri liste (od kojih je jedna Mostova). Po dvije nezavisne liste ima osam županija (Međimurska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Primorsko-goranska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Koprivničko-križevačka), pri čemu samo u Koprivničko-križevačkoj nijedna od te dvije nije Mostova, dok je u ostalih sedam jedna od njih Mostova. Nezavisne županijske liste (koje nisu Mostove) još su prijavljene u Krapinsko-zagorskoj i Ličko-senjskoj županiji, dok je i u Vukovarsko-srijemskoj lista prijavljena kao “kandidacijska lista grupe birača”, ali je nosi Tomislav Panenić, kojeg se percipira kao mostovca. U preostalih osam županija prijavljene su samo Mostove županijske liste (Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Virovotičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Istarskoj i Zadarskoj županiji).

Da bismo vidjeli stvarne odnose 2013. i 2017. godine u odnosu na stranačke liste, pa onda mogli izraziti i postotak jednih prema drugima, nužno je konstatirati i stranački broj lista za sve županije ukupno i 2013. i 2017.

2013 – ukupni broj lista u svim županijama: 171

2013 – županijske nezavisne liste: 19

2013 – odnos stranačkih prema nezavisnim listama izražen u postotku: 88,89% – 11,11%

2017 – ukupni broj lista u svim županijama: 151

2017 – županijske nezavisne liste: 30

2017 – odnos stranačkih prema nezavisnim listama izražen u postotku: 80,13% – 19,87%

 

 

Sam broj lista ne predstavlja pravi odnos snaga, štoviše, više nezavisnih lista u jednoj županiji (isto tako i u gradu/općini) može samo slabiti pojedinačni rezultat. Za realniji prikaz odnosa snaga i prepoznavanje mogućih trendova važnija nam je usporedba ukupnog rezultata svih stranačkih lista nasuprot ukupnom rezultatu nezavisnih na nacionalnoj razini, a još više u svakoj županiji posebno. Tek nakon novih izbora moći ćemo vidjeti koliko će doći do promjene u odnosima stranačkih i nezavisnih lista na županijskim razinama s obzirom na ostvarene rezultate, pa će nam prikazi koji slijede biti dragocjeni za usporedbe. Pokazatelj većeg broja nezavisnih lista u odnosu na prošle izbore i bolji omjer u odnosu na stranačke liste samo nam pokazuje trend, ali ne i pojedinačnu snagu.

Ipak vidimo da se u odnosu na prošle izbore taj postotak prisutnosti županijskih nezavisnih lista gotovo udvostručio. Moglo bi se to iščitati i kao naznaku da će ukupni rezultat nezavisnih lista na ovim izborima biti dvostruko bolji nego na prošlim. Držimo da bi to bilo pogrešno. Ali u smislu podbačaja procjena! Kad pogledamo same liste i neka imena koja iza njih stoje, zapravo očekujemo i trostruko, a ne dvostruko bolji rezultat za županijske nezavisne liste.

 

Između stranačkih i nezavisnih postoje i “miješane” (nezavisne) liste

Naravno, neke od tih nezavisnih lista (poput Mostovih) kombinacija su stranačkog rejtinga i jednog dijela gradskih/općinskih lista koje su stale na zajedničku županijsku listu pod imenom stranke. Ne možemo ih stoga preskočiti, samo zato što na županijskoj razini nose stranačko ime, dok su u svojim gradovima/općinama i na prošlim izborima i na ovim prijavljene pod oznakom “kandidacijskih lista grupe birača”.

Naravno, kriteriji za odluku je li nešto nezavisno ili je postalo stranka, kao i granica kada jedno preteže nad drugim, nije jasna i svakako je tema za jednu dobru raspravu. Primjerice, možemo li na ovim izborima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Damira Bajsa voditi kao nezavisnog kandidata za župana, podržanog od strane devet političkih stranaka (kao i Sandru Švaljek u Zagrebu)? Čak i da to priznamo kao osobnu kandidaturu, ipak njegovu listu za županijsku skupštinu koja koalicijski okuplja 9 stranaka sigurno ne možemo svrstati među nezavisne liste. S druge strane imamo Peru Vićana u Dubrovačko-neretvanskoj i Željka Keruma u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji su svoje stranke registrirali samo kao alate za osobna djelovanja (pa je Kerum svoje ime sada i dodao ispred imena HGS-a). Na ovim izborima (za razliku od Bajsa) čak nijedan od njih nije ni koalirao s nekom od stranaka, tako da ih obojicu trebamo tretirati kao nezavisne liste/kandidate čak “tehnički” više negoli i sam Most u novim stranačkim okolnostima.

Uzmemo li kao kriterij bavljenje komunalnim lokalnim pitanjima, onda su i Kerum i Vićan zapravo cijelo vrijeme nositelji nezavisnih lista (a ne stranaka), budući da od njih nikada nismo čuli ni riječ o nacionalnim politikama (Kerum je čak otvoreno objavio i vlastitu apstinenciju od Hrvatskog sabora tijekom svojeg zastupničkog mandata). Naravno (nismo naivni), kad bismo, s druge strane, nezavisne liste dijelili na one preko kojih birači pretvaraju svoj građanski aktivizam u komunalnu politiku i one koje barem jednim dijelom miješaju svoje privatne interese s lokalnima i javnima, onda bi se našlo podosta nositelja nezavisnih lista na ovoj drugoj strani. I bio bi to možda i podeblji “interesni registar” u kojem bi se našli kako poznati tako i (nama) anonimni mjesni mali interesni “igrači”. Ali to u ovom trenutku ne može biti naš kriterij. To je tema za neke poslijeizborne analize, kao i za same nezavisne liste koje se odluče udruživati, stavljajući pri tome pozitivni građanski aktivizam za dobro zajednice na prvo mjesto i uzimajući ga onda kao razlikovni kriterij koji će ih distancirati od onih kojima je politički aktivizam samo alat za neke privatne interese.

 

Ukupni rezultat županijskih nezavisnih lista 2013.

Od šest nezavisnih lista Splitsko-dalmatinske županije samo je jedna prešla prag, i to ona Ivana Grubišića (15,05%), dok je ostalih pet ostalo debelo ispod praga (3,79%, 2,50%, 1,74%, 0,74% i 0,23%).

Od dvije nezavisne liste Osječko-baranjske županije jedna je bila klasična nezavisna (s rezultatom od 1,12%), a druga Nezavisna lista Ante Đapića, tako i registrirana (s rezultatom od 4,81%), ali nijedna nije prešla prag.

Dvije su nezavisne liste bile i u Brodsko-posavskoj županiji, ali je jedna “rubna”, odnosno “polustranačka” registrirana kao Nezavisna lista Milana Bitunjca (a bila je prijavljena kao “miješana” sa strankom BUZ) te je završila ispod praga (2,78%). Druga je tada bila klasična županijska nezavisna lista Mirka Duspare (13,44%), slavonskobrodskoga gradonačelnika, podržanog od strane nekoliko općinskih nezavisnih lista. U međuvremenu je i ona postala “rubna”, odnosno “polustranačka” registrirana kao Duspara Mirko nezavisna lista.

Dvije su bile i u Šibensko-kninskoj županiji, i obje su već tada bile registrirane. Najbolji rezultat u cijeloj Hrvatskoj ostvarila je Nezavisna lista Stipe Petrine (16,51%), dok je druga ostala malo ispod praga, Loza nezavisnih lista (4,64%).

Dvije su bile i u Dubrovačko-neretvanskoj (također obje registrirane) i ostvarile su podudaran rezultat: Most nezavisnih lista (9,97%) i Dubrovački demokratski sabor koji je zapravo lista Pere Vićana (9,54%).

Po jedna nezavisna lista bila je (kako smo naveli) još u pet županija, od kojih su četiri klasične, a jedna “polustranačka”. Najslabija je bila upravo ta “polustranačka”, Lista za Rijeku (2,78%). Budući da je riječ o izvorno gradskoj listi, pa gradskoj stranci, pa onda i sve više stranci koja koalira s drugim klasičnim strankama po nizu gradova/općina u Primorsko-goranskoj županiji, upravo je to primjer puta jedne lokalne nezavisne liste prema sve više stranačkom djelovanju.

Ostale klasične “kandidacijske liste grupe birača” bile su u Međimurskoj županiji (4,93%), nositelja Josipa Posavca, zatim u Zadarskoj županiji (5,30%), nositelja Rene Sinovčića, pa onda i Požeško-slavonskoj županiji (5,80%), nositelja Joze Gavrana. Posljednja je nezavisna lista iz Koprivničko-križevačke županije (7,52%), nositelja Mije Bardeka, uz kojega je bio i tadašnji kandidat za đurđevačkoga gradonačelnika Željko Lacković. Lacković je sada kandidat za župana, a Mijo Bardek se nalazi na njegovoj listi.

Vidimo da je 2013. godine prag prešlo osam županijskih nezavisnih lista (dok njih 11 nije). S rezultatom iznad 10% bile su (samo) tri liste.

Evo sada međusobnog odnosa glasova za stranačke i nezavisne liste na prošlim izborima, počevši od najlošijeg do ukupno najboljeg rezultata nezavisnih lista.

Primorsko-goranska županija: 97,22% – 2,78%

Međimurska županija: 95,07% – 4,93%

Zadarska županija: 94,70% – 5,30%

Požeško-slavonska županija: 94,20% – 5,80%

Osječko-baranjska županija: 94,07% – 5.93%

Koprivničko-križevačka županija: 92,48% – 7,52%

Brodsko-posavska županija: 83,78% – 16,22%

Dubrovačko-neretvanska županija: 80,49% – 19,51%

Šibensko-kninska županija: 78,85% – 21,15%

Splitsko-dalmatinska županija: 75,77% – 24,23%

 

 

Na novim izborima nezavisne liste u svim će županijama biti – uspješnije!

Vidimo da po kapacitetu glasova za nezavisne županijske liste na prošlim izborima dominiraju tri najjužnije županije. Hoće li se to sada u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj dominantno preliti Mostu ili će svoj “utržak” opet uzeti Vićan i Kerum, koji ipak kao kandidate za župane šalju svoje “rezervne igrače”. U svakom slučaju očekujemo da ove dvije Mostove i dvije “poduzetničke” nezavisne liste u obje županije podignu zajedničku letvicu iznad 30% glasova, pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hoće li Petrina opet dominirati nad drugom nezavisnom listom, prošli put Lozinom, sada istom tom kao Mostovom? I hoćemo li u te tri županije imati tri neizvjesna druga kruga, za razliku od prošlih izbora kada su nezavisne liste i kandidati zauzeli treća mjesta. Hoće li sada zauzeti druga mjesta, a neki onda u “pripetavanju” i prva? Već samo postavljanje ovih pitanja pokazuje da je riječ o većem očekivanju, negoli je to bilo uoči prošlih lokalnih izbora.

Mi ćemo radije komentirati nastavak liste, od prve sljedeće najjače, pa do najslabije županije, kao i onih koje su u rubrici “nula”.

Brodsko-posavska će vrlo vjerojatno imati znatno bolji ukupni rezultat. Dusparina i Mostova lista idu odvojeno za županijsku skupštinu, ali imaju u Ružici Vukovac zajedničku kandidatkinju za županicu.

Koprivničko-križevačka Lackovićeva lista vjerojatno će osigurati drugi krug, a onda ući i u borbu za pobjedu.

Osječko-baranjska županija, uz prosječnu Mostovu, ima još i listu Vladimira Šišljagića, dosadašnjeg župana i bivšeg HDSSB-ovca, a sada nezavisnog kandidata. Može li ovaj puta pobijediti kao nezavisni kandidat? U svakom slučaju ove dvije nezavisne liste daleko će premašiti prošlih skromnih 5,93%.

U Požeško-slavonskoj imamo čak tri županijske nezavisne liste, pa bi onih 5,80% trebalo biti ukupno nadmašeno. Pitanje je samo hoće li te tri liste “jesti” iz iste biračke “zdjele”, pa sve pojedinačno ostati ispod praga i “gladne”.

U Zadarskoj zajedno nastupaju Most i Akcija mladih, pa bi zajedno trebale i nadmašiti 5,30%. No to je ona “granična” i “nezavisna-stranačka” lista, posebno još zbog koalicijskog momenta, pa nismo sigurno trebamo li je svrstavati među nezavisne. Ostavljamo je ipak na rubu nezavisnih, jer će više gradskih/općinskih nezavisnih lista toj listi preliti glasove, čak i ne svojom voljom. Naime, neki otočki autentični nezavisni načelnici (poput Marina Boška) nisu joj se priključili, kao ni neke druge nezavisne liste (čak i u samom Zadru).

U Međimurskoj županiji imamo Mostovu listu i jednu klasičnu nezavisnu. I te dvije bi trebale (barem u zbroju) biti bolje od skromnih 4,93% s prošlih izbora.

I došli smo do najslabije (osim onih bez nezavisnih lista) s prošlih izbora, Primorsko-goranske županije. Ali sada i ona, zbog snažne riječke nezavisne liste Hrvoja Burića, zbog goranskih gradonačelnika (Vrbovskog i Delnica), kao i niza drugih gradskih/općinskih lista može iznenaditi, poput nekih južnijih županija. A dugogodišnjem županu Zlatku Komadini suprotstavit će se kandidatkinja Burićeve županijske liste Giuliana Komadina. A nezavisna scena u ovoj županiji neusporedivo je snažnija negoli to bila 2013.

A sada pogledajmo i županije bez nezavisnih lista na prošlim izborima.

Ličko-senjska županija ima snažnu nezavisnu scenu, pa s “nula” posto odmah skače u borbu za drugi krug.

Vukovarsko-srijemska ima listu Tomislava Panenića koji traži borbu u drugom krugu.

Sisačko-moslavačka Mostova lista se nada da će joj dobar rezultat doći na imenu sindikalca Predraga Sekulića.

Most očekuje prolaz i u Karlovačkoj, Zagrebačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Nešto slabije rezultate mogu očekivati u Varaždinskoj i Istarskoj županiji, gdje nemaju kandidate za župane, nego samo liste za županijske skupštine.

Iako Most ima listu i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, tu će svoj rezultat tražiti i Damir Bajs, pa dajemo znatnu prednost njegovoj stranačkoj listi s nestranačkim kandidatom za župana.

U Krapinsko-zagorskoj županiji nezavisna županijska lista je autentična nestranačka koja povezuje desetak gradskih i općinskih lista predvođenih nezavisnima iz Zaboka, Bedekovčine, Oroslavlja, Desinića… Tu očekujemo siguran prijelaz praga, ali i neke iznenađujuće rezultate na gradskim i općinskim razinama.

 

Tko će sve od nezavisnih do pobjede?

Kao što vidimo, za razliku od prošlih izbora kada smo jednostavno imali nezavisnu “nulu” u čak 10 županija, a još u tri županije imali rezultat ispod praga (tu ulazi i Osječko-baranjska, jer su oba pojedinačna rezultata bila ispod praga), sada je moguće da se prag prijeđe u više od 15, a možda i u svim županijama. Još je zanimljivije što se u više od deset županija taj rezultat može dići znatno iznad 10%, a to može značiti onaj “jezičac” koji će prevagnuti kamo ide županijska vlast, u smjeru “lijeve” ili “desne” opcije. Od tih deset njih pola može ostvariti rezultat i iznad 20%, a to znači biti ravnopravan partner jednoj od ravnopravnih opcija, a ne samo “jezičac” na tuđoj vagi. Naravno da ulasci u drugi krug mogu uključujući i pobjede u izborima za mjesta župana u nekima od njih. To je dovoljno da usporedba s prošlim izborima već u najavi otkrije trend izrazitog rasta u odnosu na 2013. godinu.

Pogledajmo, stoga, prosječni rezultat županijskih nezavisnih lista na prošlim izborima kad u izračun uzmemo svih 20 županija (uključujući i deset “nula”) te njihov “virtulani” postotni odnos prema stranačkim listama, pa ćemo nakon izbora vidjeti koliko će taj rezultat biti nadmašen: 94,33% – 5,67%.

Bez anketa u svim županijama i bez oslonca na sliku terena (jer je nacionalni sadržaj “pojeo” lokalnu kampanju, procjenjujemo da prosječni rezultat novih izbora može biti trostruk u odnosu na ovaj prosječni rezultat s posljednjih izbora, znači da može dosegnuti 15%. A to bi značilo da ono što su prošli put pojedinačno ostvarile dvije najjače županijske nezavisne liste (Stipe Petrine sa 16,51% i Ivana Grubišića s 15,05%), sada bude “samo” prosječni rezultat svih županijskih nezavisnih lista! A to je tek dio onoga što odavno najavljujemo kao svojevrsno “kapilarno resetiranje Hrvatske” i zbog čega smo na ove izbore ukazali kao na ključne izbore u Republici Hrvatskoj.

 

 

U prilogu slijede sve zbirne kandidacijske liste za županijske skupštine, pri čemu ćemo stranke najčešće navesti samo s kraticama (nadajući se da je velika većina službenih i neslužbenih, ali “praktičnih” kratica svima poznata).

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

  1. BM 365, HSS BRAĆA RADIĆ
  2. DEMOKRATSKO PRIGORKO-ZAGREBAČKA STRANKA, HSS STJEPAN RADIĆ, HKS, DSU
  3. HDZ, HSU, HSLS
  4. HSS, SDP, HNS, LABURISTI
  5. HSP, HČSP
  6. HSP AS
  7. HRVATSKA STRANKA SVIH KAJKAVACA – HSSK
  8. MOST
  9. REFORMISTI, BUZ
  10. STRANKA UMIROVLJENIKA – SU
  11. ŽIVI ZID

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

  1. A-HSS, BM 365, SU, BUZ, POKRET ZAJEDNO, ZAGORSKA STRANKA – ZS
  2. HDZ, HSP AS, HSS, ZDS
  3. HSSK
  4. REFORMISTI, AKCIJA MLADIH – AM, UMIROVLJENICI, ZELENI FORUM
  5. KLGB BRANKO PILJEK
  6. SDP, HNS, HSU, LABURISTI
  7. ŽIVI ZID

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

  1. HRAST, HKS
  2. HDZ, HSLS
  3. HNS, SDP, HSS, HSU, LABURISTI
  4. MOST
  5. REFORMISTI
  6. PAMETNO, ORaH
  7. ŽIVI ZID

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

  1. HRAST
  2. HDZ
  3. HNS, HSLS, REFORMISTI
  4. KLGB PREDRAG KOČILA
  5. MOST
  6. SDP, HSS, HSU, MDS, LABURISTI
  7. MEĐIMURSKA STRANKA, ŽIVI ZID, SNAGA, AM

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

  1. HDZ
  2. HDS, HSLS
  3. HSS SR, A-HSP
  4. 4. KLGB ŽELJKO LACKOVIĆ
  5. MREŽA
  6. SDP, HSS, HSU, LABURISTI, HNS
  7. KLGB MLADEN ŠVACO

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

  1. HDZ, HSLS, HSP AS, HSP, HDSSB
  2. HSS, SDP, HNS, HSU
  3. HSS BR
  4. MOST, HSPD
  5. SDSS

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

  1. BIRAJ BOLJE
  2. BUZ, OraH, SH, SHV
  3. DESNO, AKTIVNI NEZAVISNI UMIROVLJENICI
  4. HDZ
  5. HNS, HSS, HSU
  6. HDSSB, HSLS, AKTIVNI BRANITELJI I UMIROVLJENICI HRVATSKE
  7. MOST
  8. SDSS
  9. SDP
  10. KLGB VLADIMIR ŠIŠLJAGIĆ
  11. ŽIVI ZID

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

  1. HDZ, HSS, HKS, HSU, BUZ
  2. HSP AS
  3. KLGB TOMISLAV PANENIĆ
  4. SDSS
  5. SDP, HNS, HSLS
  6. ŽIVI ZID

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

  1. DUSPARA MIRKO NL
  2. HDZ, HDSSB, HSP, HKS, SU
  3. HNS, BUZ, ZELENA LISTA, NSH
  4. HSS, SDP, HSU, LABURISTI, HSLS, REFORMISTI
  5. HSP AS
  6. MODERNA DEMOKRATSKA SNAGA – MODES
  7. MOST
  8. ŽIVI ZID

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

  1. HDZ, HDSSB, HSLS, HSU
  2. HSS
  3. LABURISTI, HNS
  4. KLGB ŽELJKO KLAIĆ
  5. MOST
  6. KLGB MIRO RAŠIĆ
  7. SDSS
  8. SDP
  9. ŽIVI ZID

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

  1. DAMIR BAJS NL, HNS, HSU, BUZ, SU, OraH, HSS BR, HDSS, NSH
  2. HDZ, HSS, HSLS
  3. HSP
  4. MOST
  5. SDP
  6. ŽIVI ZID

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

  1. BM 365, PH, HDRS, BUZ
  2. HDZ, HSP AS, HSLS, HKS, HSU, DSU, SBH
  3. HSS, HSP
  4. MOST
  5. REFORMISTI, ZELENA LISTA, HSD, DSSH, AM
  6. SDP, HNS, SDSS, SDA H, LABURISTI, HSS BR, SU
  7. ŽIVI ZID

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

  1. AKCIJA UMIROVLJENICI ZAJEDNO – AUZ
  2. DEMOKRATSKI SAVEZ SRBA – DSS
  3. HDZ, HSLS
  4. HKS
  5. HNS
  6. HSS, HSU
  7. HSP
  8. MOST
  9. SDP
  10. ŽIVI ZID

ISTARSKA ŽUPANIJA

  1. HDZ
  2. IDS, HNS, ISU-PIP, HSLS, ZELENI
  3. MOST
  4. RADNIČKA FRONTA
  5. SDP, HSU, HSS, SDSS, ISTRASKI LABURISTI
  6. ŽIVI ZID

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

  1. AM, ŽIVI ZID, SNAGA, ALTERNATIVA
  2. KLGB HRVOJE BURIĆ
  3. HDZ, HSP, HSP AS, HSLS, HRAST, BUZ, HDS
  4. HNS, ARS, SDA H
  5. LABURISTI
  6. LISTA ZA RIJEKU, PAMETNO
  7. MOST
  8. SDP, PGS, IDS, HSU, HSS

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

  1. HDZ, HSS, HSP AS, HSU
  2. HSLS
  3. SDSS
  4. SDP
  5. KLGB KARLO STARČEVIĆ

ZADARSKA ŽUPANIJA

  1. AM, MOST
  2. HDZ, HSP AS, HSU, HRAST, REFORMISTI
  3. HSLS
  4. MODES, HSP
  5. SDP, HNS, DSU, HSS
  6. ŽIVI ZID

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

  1. HRAST, HKS
  2. HDZ
  3. HDS
  4. MOST
  5. NLSP
  6. SDSS
  7. SDP, HSS, HNS, HSU
  8. ŽIVI ZID

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

  1. AM, BUZ, DALMATINSKI DEMOKRATI, HSS SR
  2. HDZ, HSS
  3. HDS, HČSP, HKS
  4. HSP
  5. HSP AS, HRAST, OS, ZL, SMSH
  6. HSU, HSLS, LABURISTI
  7. MOST
  8. PAMETNO
  9. SDP, HNS
  10. ŽELJKO KERUM HGS
  11. ŽIVI ZID, SSU, JADRANSKI SOCIJALDEMOKRATI

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

  1. DUBROVAČKI DEMOKRATSKI SABOR
  2. HDZ, HSLS, HSP AS, HSU
  3. HNS, HSS
  4. HSP
  5. MOST
  6. SDP, NAPRIJED HRVATSKA

 

Podijelite:Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someone