SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA: NEZAVISNI MOGU SVE – SRUŠITI HDZ, ALI I SAMI SEBE!

By | 20. travnja 2017.

(Predizborna matematika 13)

 

Analizirali smo dosad rezultate nezavisnih lista na loklanim izborima 2013. godine u dvanaest županija. Dakle, ne samo da nismo završili s analizama svih županija, nego smo neke najzanimljivije županije sačuvali za najavu novih izbora, sad kad su počeli teći proceduralni rokovi. Naravno, nezavisno je najzanimljivija ujedno i najveća županija: Splitsko-dalmatinska. Krenut ćemo odmah s brojkama koje će nam brzo otkriti o kakvom se nezavisnom kapacitetu radi(lo).

Splitsko-dalmatinska županija ima 55 jedinica lokalne samouprave. U njih 15 nije bila nijedna nezavisna lista (Cista Provo, Dugopolje, Gradac, Klis, Lokvičići, Lovreć, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Runovići, Stari Grad, Sućuraj, Tučepi, Vrlika i Zmijavci).

U preostalih 40 gradova/općina bilo je 88 nezavisnih lista, a samo u jednom gradu – Solinu – nijedna od njih tri, koliko ih je tu bilo, nije prešla izborni prag. U preostalih 39 gradova/općina bilo je, dakle, 85 lista od kojih je njih 65 prešlo izborni prag.

 

Dvanaest nezavisnih grado/načelnika!

Od 39 gradova/općina u kojima je barem jedna nezavisna lista prešla izborni prag, čak u njih 10 pobijedili su nezavisni kandidati. Tri su općine to „odradile“ već u prvom krugu:

Šolta (za načelnika 63,71% / za vijeće 40,19%),

Podgora (za načelnika 51,25% / za vijeće 37,75%)

i Muć (za načelnika 50,86% / za vijeće 38,79%).

U drugom krugu nezavisni su ostvarili pobjede i u:

Marini (44,72% – dalje ćemo dati samo podatke izbora za vijeća i to svih nezavisnih lista koje su u svojem mjestu prešle izborni prag),

Sutivanu (42,74%),

Okrugu (31,43%, 20,41% i 7,07%),

Sinju (24,90% i 15,21%),

Jelsi (17,06%),

Podbablju (16,63%)

i Omišu (10,98% i 6,60%).

Posebno ćemo spomenuti Šoltu, jer tamo se dogodilo doslovno natjecanje nezavisnih lista. Naime, uz koaliciju SDP/HNS i HDZ bilo je još šest nezavisnih lista, do kojih je pet prešlo prag! Prve dvije na vrhu bile su nezavisne liste (40,19% i 22,74%), dok je lista SDP/HNS-a bila treća (9,21%), a HDZ-ova šesta po rezultatu (5,52%).

 

 

Slično je bilo i u Okrugu, gdje je također bilo osam lista na izborima, a među njima su bile tri nezavisne i sve tri su prešle prag. I u Okrugu su na prva dva mjesta bile nezavisne liste (31,43% i 20,41%), treća je bila lista koalicije HDZ/HSP-a (17,47%), dok je četvrta bila lista SDP-a (10,91%).

 

 

I još nismo gotovi s nezavisnim grado/načelnicima Splitsko-dalmatinske županije. Do predstojećih redovnih lokalnih izbora bilo je više prijevremenih izbora na kojima smo dobili još jednog nezavisnog načelnika (Zadvarje) i jednog nezavisnog gradonačelnika (Vrgorac). Ukupno je tako u ovoj županiji bilo čak dvanaest nezavisnih grado/načelnika između posljednjih i nadolazećih redovnih lokalnih izbora!

 

Čak 16 drugoplasiranih nezavisnih lista!

Nismo sa spomenutih 12 pobjedničkih lista završili briljantne rezuzltate nezavisnih u Splitsko-dalmatiskoj županiji! Naime, druga mjesta po rezultatu nezavisne liste zauzele su u još 16 gradova i općina, a od njih 16 čak 6 ih je sudjelovalo u drugom krugu. Evo najprije tih mjesta gdje su nezavisne liste išle u drugi krug (dodani su i rezultati ostalih nezavisnih lista koje su prešle izborni prag u onim mjestima gdje ih je bilo više od jedne):

Dicmo (37,63% i 8,05%),

Brela (33,00%),

Otok (30,11%),

Bol (24,84% i 15,69%),

Podstrana (23,33% )

i Hvar (22,06%, 16,49% i 10,05%).

A evo i ostalih deset mjesta gdje su nezavisne liste bile drugoplasirane, ali je pobjednik bio poznat već u prvom krugu (i ovdje dodajemo rezultate i drugih nezavisnih lista koje su u pojedinom mjestu prešle izborni prag):

Zagvozd (30,92%),

Vis (30,65% i 7,50%),

Lećevica (29,90%),

Baška Voda (25,66% i 11,72%),

Selca (24,73%, 15,79% i 5,96%),

Nerežišća (24,08%),

Imotski (21,58% i 8,96%),

Hrvace (21,02% i 6,27%),

Kaštela (19,45%)

i Proložac (19,38%).

Dovoljno je pogledati sve te postotke glasova birača i shvatit ćemo da je tu riječ o nezavisnim listama koje su sve odreda bile spremne pobijediti. Uostalom, predzadnja od spomenutih nezavisnih lista (Josipa Berketa iz Kaštela) u prethodnom je ciklusu bila na vlasti u Kaštelima. Uz onih 12 pobjedničkih, tu je dakle još 16 potencijalnih pobjedničkih nezavisnih lista u ovoj županiji! To je gotovo 30 ozbiljnih lista koje opet mogu ići na maksimalan rezultat, ako su opstale u ove četiri godine. O potencijalnim novim snažnim nezavisnim listama da i ne govorimo!

 

Pet puta nadmašen izborni županijski prag!

Šest gradova/općina imalo je sasvim ozbiljne trećeplasirane nezavisne liste: Komiža (18,89%), Milna (15,95% i 6,22%), Pučišća (14,48%), Makarska (14,02%), Dugi Rat (13,99%, 5,64% i 5,05%) i Trilj (10,95%).

Izborni su prag prešle još liste u Šestanovcu (10,16%), Segetu (7,52%), Trogiru (6,68%) i Supetru (5,50%). I, naravno, u Splitu.

A u Splitu je bilo čak osam nezavisnih lista od kojih su tri prešle prag: Marijana Puljak (6.534 glasa ili 9,25%), Ivan Grubišić (5.633 glasa ili 7,98%) i Anđelka Visković (5,55%).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji za prijelaz praga bilo je potrebno oko 10.000 glasova, a sve nezavisne liste zajedno osvojile su na izborima za gradska/općinska vijeća 49.192 glasa ili oko 25% ukupnih glasova, što je pet puta nadmašen izborni prag! Ali, naravno, nisu se sve one pojavile udružene na županijskoj razini, pa do iskorištavanja tolike sinergije nije došlo u potpunosti. Ipak, čak ih se šest okušalo i na županijskoj razini. Ali samo je lista Ivana Grubišića prešla prag i pokupila solidan broj sinergijskih glasova nezavisnih lista (28.735 glasova ili 15,05%). Prva ispod praga je ostala lista Anđelke Visković (7.583 glasa ili 3,97%).

Kad pogledamo kapacitet nezavisnih lista s posljednjih izbora i zamislimo taj potencijal na sljedećim izborima, onda nam je jasno da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji na površini još uopće ne vidi u kojim će sve oblicima ići potencijalno umrežavanje i koliko će se nezavisnih lista, s druge strane, odlučiti za dragovoljni ostanak u gradskoj/općinskoj „izolaciji“.

U svakom slučaju jedno umrežavanje je najavljeno, ono Mostovo s Mirom Buljem kao kandidatom za župana. Ali svjesni smo da to sigurno neće obuhvatiti mnoge najjače nezavisne liste (možda čak ne ni njih pola od onih 28 prvoplasiranih i drugoplasiranih s posljednjih izbora), pa ne znamo hoće li nas iznenaditi još poneka (polu)umrežena županijska nezavisna lista.

Odustajanje Roberta Pauletića, Mostova kandidata za Split, značajno će utjecati i na Mostovu županijsku listu, i to ne samo potencijalom glasova, nego još više statusom najjačih nezavisnih lista kojima županijsko umrežavanje na platformi Mosta možda može više odnijeti glasova na gradskoj/općinskoj razini, nego donijeti koristi na županijskoj razini.

Budući da je Most nastao kao gradska nezavisna lista, budući da u imenu nosi namjeru povezivanja (drugih) nezavisnih lista, budući da je u međuvremenu postao treća nacionalna parlamentarna politička opcija, a onda odnedavno i nacionalna stranka s određenom kombinacijom „platforme“ za nezavisne liste, nezaobilazno je lokalne izbore gledati i iz potencijala samog Mosta (na županijskim, a ne samo gradskim/općinskim razinama). Smatramo da je Most dosad povukao dovoljno „poteza“ koji otkrivaju model izlaska na lokalne izbore, pa ga možemo analizirati i razmotriti. Posebno stoga što držimo da će to imati najveći utjecaj upravo na Splitsko-dalmatinsku županiju s jedne strane, ali i sam Most s druge strane. Stoga ćemo se u nastavku (proširene) analize, i mogućih projekcija modela izlaska na lokalne izbore nezavisnih lista Splitsko-dalmatinske županije, pozabaviti pozicijom Mosta u odnosu na nezavisne liste.

A u tom svjetlu nezavisni u Splitsko-dalmatinskoj županiji mogu sve – mogu srušiti i HDZ, ali i sami sebe!

Podijelite:Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someone